Umjetna inteligencija (UI) postaje sve prisutnija u svakodnevnom životu, a Hrvatska se ne odriče ovog globalnog trenda. Od akademskih istraživanja do praktičnih primjena u javnom sektoru, UI transformira način na koji radimo, učimo i brinemo o zdravlju. U ovom članku istražujemo razvoj, primjenu i izazove UI u Hrvatskoj, te kako se država i privatni sektor udružuju kako bi iskoristili sve prednosti ove tehnologije.
Sadržaj...
Akademska osnova i državna podrška
Razvoj UI u Hrvatskoj duboko je ukorijenjen u akademskom okruženju. Sveučilišta poput Zagrebačkog, Splitskog i Osijeka imaju odjele za računalne znanosti koji se fokusiraju na strojno učenje, duboko učenje i računalni vid. Na Sveučilištu u Zagrebu postoji istraživački centar za umjetnu inteligenciju koji je u suradnji s industrijom razvio algoritme za prepoznavanje govora i analizu podataka.
Državna podrška također igra ključnu ulogu. Ministarstvo znanosti i tehnologije u 2022. godini lansiralo je program „Hrvatska digitalna transformacija – UI faza“, koji financira istraživačke projekte i potiče suradnju između akademske zajednice i privatnog sektora. Program je omogućio razvoj više od trideset projekata koji se bave primjenom UI u zdravstvu, energetici i transportu.
Primjena UI u zdravstvu i poljoprivredi
U zdravstvu, UI se koristi za analizu medicinskih slika, što ubrzava dijagnostiku tumora i kardiovaskularnih bolesti. U Osijeku se primjenjuje softver koji prepoznaje anomalije na rendgenskim snimkama i daje preporuke liječnicima, čime se smanjuje vrijeme čekanja na dijagnozu.
Poljoprivreda je još jedno područje gdje UI donosi značajne koristi. U regiji Slavonije, start-up AgroIntelli razvio je sustav koji analizira satelitske podatke i vremenske uvjete kako bi optimizirao navodnjavanje i otkrio potencijalne bolesti usjeva. Rezultati pokazuju smanjenje potrošnje vode za 20 % i povećanje prinosa za 15 %.
UI u javnom sektoru: upravljanje prometom i energetika
Gradovi poput Zagreba i Splita implementiraju AI za upravljanje prometom. Sustav „Inteligentni promet“ analizira podatke s kamere i senzora kako bi optimizirao prometne signale, smanjio zagušenja i poboljšao sigurnost na cestama. U Zagrebu se, na primjer, primjenjuju algoritmi koji predviđaju prometne gužve i automatski prilagođavaju signalizaciju.
U energetici, UI se koristi za predviđanje potrošnje i optimizaciju distribucije energije. Sustavi za upravljanje mrežom koriste strojno učenje kako bi identificirali obrasce potrošnje i predvidjeli potrebe, čime se povećava učinkovitost i smanjuje otpad energije.
Izazovi i prilike za hrvatsko gospodarstvo
Unatoč brojnim prednostima, razvoj UI u Hrvatskoj suočava se s izazovima poput nedostatka stručnjaka, financijskih resursa i infrastrukture. Također, postoji potreba za jasnijim regulativnim okvirom koji će osigurati sigurnost podataka i pravno zaštitu korisnika. Međutim, pr
Leave a Comment