Kako rodna pristranost u podacima oblikuje svakodnevni život žena

U mnogim situacijama koje smatramo običnim i neutralnim, žene se susreću s preprekama koje proizlaze iz nedostatka razmišljanja o njihovim specifičnim potrebama. Neprilagođena sjedala u automobilima, lijekovi čije doze nisu testirane na ženama ili gradska infrastruktura koja pretpostavlja obrasce kretanja tipične za zaposlenog muškarca – sve su to primjeri kako se rodna pristranost tiho, ali snažno, odražava na naš život.

Podatkovna praznina – temelj nejednakosti

Britanska novinarka i aktivistica Caroline Criado Perez u knjizi Invisible Women: Data Bias in a World Designed for Men (2019.) pokazala je kako izostanak podataka o ženama dovodi do sustavnih nepravdi. Hrvatska nije iznimka. Izvješća Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova svake godine ističu neravnopravnost u tržištu rada, zdravstvenoj skrbi i zaštiti od nasilja. Prema podacima Eurostata, rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj kreće se između 10 % i 14 %, ovisno o metodologiji mjerenja. Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) Hrvatsku svrstava ispod europskog prosjeka na Indeksu rodne ravnopravnosti. Svaki od tih brojeva odražava ono što Perez naziva podatkovnom prazninom – sustavno izostavljanje žena iz istraživanja, statistika i algoritama koji oblikuju naš svijet.

Što je podatkovna pristranost i zašto je opasna?

Pojam podatkovna pristranost opisuje situaciju u kojoj skup podataka koji se koristi za donošenje odluka ne predstavlja ravnomjerno sve skupine na koje te odluke utječu. Tradicionalno je „prosječni čovjek“ u medicini, inženjerstvu, ekonomiji i urbanizmu bio muškarac. To se odražavalo na više načina:

• Medicinska istraživanja su dugo koristila isključivo muška tijela kao referentni model, što je rezultiralo nedostatkom podataka o učincima lijekova i terapija na žene.
• Automobilska industrija testirala je sigurnost vozila na muških testnim dummiesima, pa su sjedala, pojasevi i zračni jastuci često manje učinkoviti za žensko tijelo.
• Urbani planeri projektirali su prometne rute i javni prijevoz prema obrascima kretanja muškaraca koji putuju iz kuće na posao, zanemarujući potrebe žena koje kombiniraju rad, brigu o djeci i druge obaveze.

Primjeri iz svakodnevnog života

U nastavku su navedeni konkretni primjeri u kojima se rodna pristranost očituje, a koji su nam bliski i vidljivi:

1. Sigurnost u automobilu: Testiranje sudara provodi se na muških manekinima, što znači da su zračni jastuci i pojasevi kalibrirani za tjelesnu masu i oblik muškarca. Žene su stoga izložene većem riziku od ozljeda u prometnim nesrećama.
2. Lijekovi i doze: Velik dio farmaceutskih studija provodi se na muškim ispitanicima. Kao rezultat, nuspojave i optimalne doze za žene često ostaju nepoznate sve dok se ne pojave ozbiljniji problemi.
3. Javni prijevoz: Raspored autobusa i tramvaja najčešće je usklađen s radnim vremenom tipičnim za muškarce. Žene koje putuju izvan tog okvira, npr. zbog brige o djeci, suočavaju se s gužvama i nedostatkom povezanih linija.
4. Radno okruženje: Standardni radni stol i stolica dizajnirani su za prosječnog muškarca. Žene s manjim tjelesnim razmjerima često moraju prilagođavati radno mjesto, što dovodi do nelagode i dugoročnih zdravstvenih problema.

Kako premostiti podatkovnu prazninu?

Rješenja zahtijevaju promjenu pristupa na razini istraživanja, zakonodavstva i svakodnevnog odlučivanja. Neki od koraka koji se sve više preporučuju su:

• Uključivanje žena u sve faze istraživanja: Od kliničkih ispitivanja do testiranja proizvoda, potrebno je osigurati zastupljenost oba spola.
• Prikupljanje rodno razgranatih podataka: Statistički uredi i institucije trebaju redovito objavljivati podatke razdvojene po spolu, kako bi se otkrile razlike i poduzele korektivne mjere.
• Revizija standarda i normi: Europska unija i nacionalni regulatorni organi trebaju ažurirati tehničke standarde kako bi odražavali raznolikost korisnika.
• Obrazovanje i podizanje svijesti: Stručnjaci iz različitih područja trebaju biti educirani o opasnostima podatkovne pristranosti i načinima njenog otklanjanja.

Uvođenjem ovih mjera, moguće je smanjiti razlike koje proizlaze iz nedostatka podataka i osigurati da proizvodi, usluge i politike budu prilagođeni svim građanima, a ne samo jednoj skupini.

Često postavljana pitanja

Zašto se podaci o ženama tako rijetko prikupljaju? Tradicionalni modeli istraživanja razvijeni su u razdobljima kada su žene bile isključene iz javnog života, pa su se norme i standardi temeljili na muškim uzorcima. Bez svjesnog napora za promjenom, ti obrasci ostaju nepromijenjeni.

Kako mogu pojedinci doprinijeti rješavanju problema? Poticanjem transparentnosti u poduzećima, traženjem informacija o rodnoj zastupljenosti u studijama i podrškom organizacijama koje se zalažu za ravnopravnost, svatko može pridonijeti promjeni.

Jesu li postojeći zakoni dovoljni? Iako postoje regulative koje zahtijevaju rodno razgranjenu analizu podataka, njihova provedba često je slaba. Potrebna je stroža kontrola i sankcije za neispunjavanje zahtjeva.

U konačnici, svijet koji je dizajniran za sve, a ne samo za jednu skupinu, donosi koristi cijelom društvu. Kada se podaci prikupljaju i obrađuju na način koji poštuje raznolikost, smanjuju se rizici, povećava se sigurnost i otvaraju nove mogućnosti za inovacije. To je temelj za pravedniji i sigurniji svakodnevni život, u kojem svaka osoba, neovisno o spolu, može slobodno sudjelovati i napredovati.