Predstavite si da svaki odrasli čovjek oko vas svaki dan, bez iznimke, zapali po jednu cigaretu svakoga sata dok je budan. Zvuči kao noćna mora? U Sjedinjenim Američkim Državama 1963. godine to je bila stvarnost. Statistika kaže da je prosječni Amerikanac te godine zapalio 4.345 cigareta – brojka koja danas zvuči gotovo nevjerojatno.
Sadržaj...
Zlatno doba dima: zašto je cigareta bila „must-have“ dodatak
Sesdesete su godine donijele rock’n’roll, prve korake na Mjesec i – masovno pušenje. Cigareta se nije smatrala lošom navikom, već potpisom modernog života. Filmski zvijezdi puše na velikom platnu, dok u pozadini glazbene top-liste svira spot koji ističe „lagani, svježi“ duhan. Reklame su obećavale muževnost, ženstvenost i slobodu – sve u jednoj škatuljici.
Važno je znati da tada još nije postojala velika znanstvena službena potvrda povezanosti između pušenja i raka. Liječnici su često sami pušili u ordinacijama, a avionski putnici birali jesu li željeli sjedalo u „pušačkoj“ ili „ne-pušačkoj“ zoni. U takvom ozračju cigareta je postala društveni lepak: dijelila se pri poslovnim sastancima, na zabavama i u vojarnicama.
Od brojki do dima: kako doći do 4.345 cigareta?
Podatak se ne temelji na anketama „Koliko pušite?“ – ljudi su često zaboravljali ili precjenjivali. Istraživači su jednostavno uzeli službene podatke o prodaji svih cigareta u SAD-u 1963. i podijelili ih s brojem stanovnika starijih od 18 godina. Rezultat: 4.345 cigareta po odrasloj osobi godišnje, odnosno otprilike 12 cigareta dnevno.
Da bismo bolje shvatili razmjere, uzmimo u obzir da prosječna osoba provede oko 16 sati budna. To znači da je gotiko svakih 80 minuta zapaljena nova cigareta – dan za danom, tijekom cijele godine. Danas bi takvu količinu lako prešla i najžustriji pušač, ali 1963. to je bila „normala“.
Prvi crveni alarmi: kad je dim prestao biti „zabavan“
Krajem 1950-ih počele su se pojavljivati prve velike epidemiološke studije koje povezuju pušenje s rakom pluća. Početkom 1960-ih liječnici su već imali statistiku: broj oboljelih od raka pluća raste eksponencijalno, a jedina zajednička karika je – cigareta. Ubrzo su se pridružile i druge dijagnoze: infarkt miokarda, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) i moždani udar.
1964. godine Američki zavod za javno zdravlje objavio je pionirski izvještaj u kojem je pušenje proglašeno „uzrokom“ mnogih bolesti, a ne samo „faktorom rizika“. To je bio prekretni trenutak: država je krenula u akciju, a industrija je prvi puta ozbiljno pod pritiskom.
Od plakata s upozorenjima do oporezivanja: kako su SAD-ovi smanjili potrošnju
Posljedice su uskoro postoje vidljive. Uvedene su mjere koje danas smatramo normalnim, a tada su bile revolucionarne:
- obavezna upozorenja na pakiranjima: „Pušenje ubija“ i slične poruke koje su morale zamijeniti dotadašnje reklamne slogane.
- Zabranjeno je oglašavanje duhanskih proizvoda na televiziji i radiju.
- Povećani su porezi na duhanske proizvode, čime su cijene cigareta postale manje pristupačne.
- Pokrenute su opsežne kampanje podizanja svijesti o štetnosti pušenja, usmjerene na sve dobne skupine.
Ove su mjere, uz rastuću svijest javnosti o zdravstvenim rizicima, polučile značajan uspjeh. Tijekom sljedećih desetljeća, potrošnja cigareta u SAD-u postupno je opadala,
Leave a Comment