Jeste li se ikada zapitali što se zapravo događa u vašem tijelu kada popijete alkoholno piće i zašto se nakon nekog vremena osjećate drugačije, opuštenije, a ponekad i manje koordinirano? Koncept „napiti se“ može zvučati jednostavno, ali iza njega se krije fascinantna kemijska i biološka priča o tome kako alkohol utječe na naš mozak i tijelo. U ovom članku, objasnit ćemo vam na jednostavan način što alkohol zapravo radi i zašto dolazi do osjećaja pijanstva.
Sadržaj...
Put alkohola od čaše do mozga
Kada popijete alkoholno piće, ono ne ostaje samo u želucu. Alkohol, točnije etilni alkohol (etanol), vrlo je mala molekula koja se brzo apsorbira u krvotok. Dio se apsorbira već u ustima i jednjaku, veći dio u želucu, a najveći dio u tankom crijevu. Nakon što uđe u krvotok, alkohol se širi po cijelom tijelu, uključujući i mozak. Budući da je topiv u vodi i mastima, lako prolazi kroz krvno-moždanu barijeru i počinje utjecati na stanice mozga.
Brzina apsorpcije alkohola ovisi o nekoliko faktora:
- Prazan ili pun želudac: Na prazan želudac alkohol se apsorbira puno brže jer nema hrane koja bi ga „razrijedila“ i usporila prolazak kroz probavni sustav.
- Vrsta pića: Pića s većim postotkom alkohola brže se apsorbiraju. Gazirana pića (poput šampanjca ili miksera s gaziranim sokom) također mogu ubrzati apsorpciju jer ugljični dioksid potiče protok krvi u želucu.
- Tjelesna težina i spol: Manje osobe i žene obično imaju višu koncentraciju alkohola u krvi pri istoj količini popijenog pića u usporedbi s većim muškarcima, jer imaju manje tjelesne tekućine u kojoj se alkohol može razrijediti.
Jednom kada alkohol dospije u mozak, počinje mijenjati način na koji neuroni (moždane stanice) komuniciraju jedni s drugima.
Kako alkohol mijenja rad mozga?
Mozak je nevjerojatno složen organ koji koristi kemijske glasnike, poznate kao neurotransmiteri, za slanje poruka između neurona. Alkohol djeluje na nekoliko različitih neurotransmiterskih sustava, ali najvažniji učinci povezani su s dva ključna neurotransmitera: GABA i glutamat.
GABA (Gama-aminomaslačna kiselina) je glavni „kočioni“ neurotransmiter u mozgu. Njegova je uloga usporiti moždanu aktivnost, smanjiti ekscitabilnost neurona i potaknuti osjećaj smirenosti i opuštenosti. Alkohol pojačava djelovanje GABA-e. Kada alkohol veže na GABA receptore, on ih čini učinkovitijima, što dovodi do pojačanog „kočenja“ moždanih signala. To je razlog zašto se nakon konzumacije alkohola osjećamo opuštenije, manje anksiozno i pospanije.
Glutamat je pak glavni „gas“ ili ekscitacijski neurotransmiter u mozgu. On je ključan za učenje, pamćenje i opću budnost mozga. Alkohol smanjuje oslobađanje glutamata i blokira njegove receptore. Kada je djelovanje glutamata smanjeno, moždana aktivnost se usporava, što može dovesti do poteškoća s pamćenjem, koncentracijom i koordinacijom. Ovo je jedan od razloga zašto se nakon prekomjerne konzumacije alkohola mogu javiti „crne rupe“ u sjećanju.
Kombinacija pojačanog „kočenja“ (GABA) i smanjenog „gasa“ (glutamat) dovodi do karakterističnih promjena u ponašanju i raspoloženju koje povezujemo s pijanstvom. Smanjene inhibicije, osjećaj euforije, ali i smanjena sposobnost prosuđivanja i donošenja odluka, sve su posljedice ove kemijske neravnoteže u mozgu.
Što se događa kada prestanemo piti: mamurluk i oporavak tijela
Nakon što alkohol uđe u krvotok, tijelo ga počinje metabolizirati, uglavnom u jetri. Jetra koristi enzime kako bi razgradila etanol u manje štetne tvari. Prvo se etanol pretvara u acetaldehid, koji je zapravo otrovniji od sam
Leave a Comment