Dolazak toplijih proljetnih i ljetnih dana donosi nam uživanje u prirodi, ali i povećan rizik od susreta s krpeljima. Ovi mali krvoljudi, čija aktivnost izravno ovisi o temperaturi i vlazi zraka, najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, iako se mogu pojaviti i u ranu jesen. Iako većina krpelja nije zarazna, određeni primjerci prenose ozbiljne bolesti koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje ljudi i kućnih ljubimaca.
Krpelji su nametnici iz porodice pauka, žute ili smeđe boje, s osam nogu i duljinom do dva centimetra. Najčešće obitavaju u prizemnom sloju šuma, na niskom raslinju, granama grmova i u šikaram. Kod ljudi preferiraju mjesta gdje je koža mekša i vlažnija, poput pazuha, prepona, trbuha i područja iza uha, dok se kod pasa najčešće zadržavaju na glavi i vratu.
Sadržaj...
Bolesti koje prenose krpelji i njihovi simptomi
Važno je razumjeti da svaki ubod krpelja ne znači nužnu zarazu. Mnogi krpelji samo lutaju po koži nekoliko sati tražeći pogodno mjesto ili uopće ne uspiju probiti kožu. Ipak, ako je krpelj zaražen, može prenositi različite zoonoze – bolesti koje se prenose sa životinja na ljude.
U Hrvatskoj su najzastupljeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus) u kontinentalnim krajevima i pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) u priobalju, koji može prenositi rikecioze i mediteransku pjegavu groznicu.
Lajmska bolest (Borelioza)
Uzrokovana je bakterijom Borrelia burgdorferi. Najkarakterističniji simptom je erythema migrans – crvenilo na koži prstenastog ili ovalnog oblika koje se polako širi (obično preko 5 cm) i u sredini blijedi. Osim osipa, javljaju se simptomi nalik gripi: umor, povišena temperatura, glavobolja i bolovi u zglobovima. Ako se ne liječi antibioticima u ranoj fazi, može dovesti do artritisa, miokarditisa ili meningitisa.
Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Ovo je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom. Prvi stadij podsjeća na blagu gripu, ali drugi stadij može biti vrlo težak i uključuje jaku glavobolju, ukočenost vrata, mučninu, povraćanje i poremećaje svijesti. U Hrvatskoj su prirodna žarišta ove bolesti najviše zastupljena u Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
Ostale infekcije
Krpelji mogu prenositi i erlihiozu, babeziozu (koja je posebno opasna za pse), kao i razne rikecioze. Većina ovih bolesti manifestira se povišenom temperaturom i općom slabošću, što često dovodi do toga da se u početku pogrešno dijagnosticiraju kao obična prehlada ili gripa.
Kako se učinkovito zaštititi od uboda
Prevencija je najsigurniji način izbjegavanja bolesti. Prilagođavanjem odjeće i ponašanja u prirodi možete drastično smanjiti šanse za kontakt s krpeljem.
Praktični savjeti za zaštitu:
- Odabir odjeće: Nosite svijetlu odjeću jer se na njoj krpelji lakše uoče. Izbjegavajte tamne boje, vunu i flanel, jer se krpelji lakše zakače za takve materijale. Preporučuju se dugi rukavi i nogavice uvučene u čarape.
- Kretanje u prirodi: Držite se obilježenih staza i izbjegavajte prolazak kroz gusto grmlje ili ležanje izravno na tlu.
- Korištenje repelenta: Primijenite odgovarajuće repelente u obliku spreja ili stika na izložene dijelove tijela i obuću.
- Impregnacija: Za veću sigurnost možete koristiti odjeću ili šatorsko platno impregnirano permetrinom.
- Higijena nakon izleta: Po povratku kući odmah se presvucite, istuširajte se i pažljivo pregledajte cijelo tijelo, posebno pregibe i kosu. Kod djece je posebno važno pregledati glavu jer su zbog svoje visine češće izloženi kontaktu s travom.
Pravilno uklanjanje krpelja: Korak po korak
Ako primijetite krpelja na koži, ključno je ukloniti ga što prije. Rizik od prijenosa zaraze raste s vremenom, iako je obično potrebno oko 10 sati hranjenja da bi krpelj prenio većinu patogena. Važno je izvaditi ga cijelog, uključujući rilce (hipostom) kojim se drži u koži.
Postupak uklanjanja:
- Operite ruke sapunom i vodom.
- Sterilizirajte pincetu alkoholom ili plamenom.
- Zahvatite krpelja što bliže koži (kod glavičke) i polako ga izvucite ravnim povlačenjem.
- Mjesto uboda operite vodom i sapunom te dezinficirajte antiseptikom.
- Izvađenog krpelja zgnječite i bacite.
Što nikako ne smijete raditi:
Nikada nemojte premazivati krpelja uljem, alkoholom, lakom za nokte ili ga pokušavati spaliti plamenom. Također, izbjegavajte naglo trzanje ili gnječenje krpelja dok je još u koži. Takve radnje mogu uzrokovati da se krpelj grči i izluči veću količinu sekreta u tijelo, čime se povećava rizik od zaraze.
Ako dio rilca ostane u koži, pokušajte ga pažljivo ukloniti sterilnom iglom. Ako to ne uspijete, nema potrebe za kirurškim zahvatom; organizam će ga s vremenom sam resorbirati ili odbaciti.
Kada posjetiti liječnika i mogućnosti cijepljenja
Nije potrebno tražiti liječničku pomoć nakon svakog uboda. Međutim, obavezno se javite liječniku ako se u roku od četiri tjedna (najčešće u prvih sedam dana) pojave sljedeći simptomi:
- Karakterističan prstenasti ili ovalni osip (erythema migrans).
- Povišena temperatura i zimica.
- Jaka glavobolja ili ukočenost vrata.
Što se tiče prevencije putem cjepiva, u Hrvatskoj je dostupno cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa (KME). Ono se preporučuje osobama iz rizičnih skupina (šumarima, lovcima, vojnicima, planinarima) te turistima koji borave u endemskim područjima. Cijepljenje se provodi u tri doze (prva zimi, druga nakon tri mjeseca, treća nakon godinu dana), uz obnovu svake tri godine.
Česta pitanja (FAQ)
Pitanje: Trebam li odmah otići liječniku nakon što sam izvadio krpelja?
Odgovor: Ne, ako ste krpelja uklonili cijelog i nemate simptome. Pratite mjesto uboda i opće stanje zdravlja tijekom sljedećeg mjeseca.
Pitanje: Može li se
