Prema najnovijoj međunarodnoj studiji, loša prehrana je u 2023. godini uzrokovala 4,06 milijuna smrtnih slučajeva od ishemijske bolesti srca diljem svijeta. Ova brojka, koja obuhvaća sve dobne skupine i spolove, jasno pokazuje koliko su svakodnevni izbori hrane presudni za zdravlje srca. U nastavku ćemo pojasniti što podrazumijeva suboptimalna prehrana, koji su najvažniji prehrambeni faktori povezani s rizikom od srčanih bolesti i koje jednostavne promjene mogu značajno smanjiti taj rizik.
Sadržaj...
Što je suboptimalna prehrana?
Suboptimalna prehrana opisuje obrasce ishrane koji ne zadovoljavaju preporučene nutritivne smjernice. To znači da osoba ne unosi dovoljno ključnih nutrijenata – poput vlakana, zdravih masnoća, vitamina i minerala – ili pak prekomjerno konzumira sol, zasićene masnoće i jednostavne šećere. Takav način ishrane potiče razvoj pretilosti, visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i, na kraju, kroničnih kardiovaskularnih bolesti.
Ključni prehrambeni faktori povezani s ishemijskom bolešću srca
Studija je identificirala četiri najznačajnija prehrambena nedostatka i pretjerivanja koja su izravno povezana s brojem smrtnih slučajeva:
- Nedovoljna konzumacija orašastih plodova i sjemenki – 9,87 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika. Orašasti plodovi i sjemenke bogati su mononezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama, proteinima, vlaknima, magnezijem i kalijem, što zajedno smanjuje razinu lošeg kolesterola i poboljšava funkciju krvnih žila.
- Prekomjerna konzumacija soli – 8,45 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika. Visok unos natrija povisuje krvni tlak i opterećuje srčani mišić.
- Nedostatak voća i povrća – 7,92 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika. Antioksidansi i vlakna iz svježeg voća i povrća štite endoteli i smanjuju upalne procese.
- Prekomjerni unos zasićenih masnoća – 6,78 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika. Zasićene masnoće podižu razinu LDL‑kolesterola, što favorizira stvaranje aterosklerotskih plakova.
Kako smanjiti rizik?
Jednostavne promjene u svakodnevnoj prehrani mogu imati značajan učinak. Preporučuje se redovito uključivati orašaste plodove i sjemenke u obroke, zamijeniti sol aromatičnim biljem, povećati unos svježeg voća i povrća te preferirati nezasićene masnoće iz maslinovog ulja, avokada ili ribe. Uz uravnoteženu prehranu, redovita tjelesna aktivnost i kontrola




