Otvoreni sadržaj na hrvatskom – temelj slobodnog znanja i digitalne budućnosti

U današnjem informacijskom dobu sve veći broj ljudi traži pouzdane izvore znanja na svom materinjem jeziku. Otvoreni sadržaj na hrvatskom jeziku pruža upravo tu mogućnost – besplatno, legalno i slobodno prilagodivo znanje koje može koristiti svatko, od učenika i studenata do poduzetnika i istraživača. Ovaj članak objašnjava što otvoreni sadržaj podrazumijeva, zašto je važan za našu zemlju, koliko ga već imamo i kako svatko od nas može doprinijeti njegovom razvoju.

Sadržaj...

Što podrazumijevamo pod pojmom „otvoreni sadržaj“?

Otvoreni sadržaj obuhvaća sve vrste digitalnih materijala – tekstove, slike, zvučne zapise, videozapise, podatke i programski kod – koji su objavljeni pod licencom koja dopušta slobodno kopiranje, preoblikovanje i daljnju distribuciju. Najčešće se koriste licence Creative Commons, koje autorima nude različite kombinacije uvjeta: od potpune slobode korištenja do obveze da se svako izvedeno djelo objavi pod istim uvjetima. Bitna razlika je u tome što otvoreni sadržaj nije samo besplatan, već i otvoren za izmjene i daljnju upotrebu.

Zašto je otvoreni sadržaj ključan za Hrvatsku?

Većina svjetskih informacija objavljuje se na engleskom jeziku, što otežava pristup osobama koje ne posjeduju dovoljno jezičnih vještina. Kada se znanstveni radovi, udžbenici ili kulturni materijali objave na hrvatskom i pod otvorenim licencama, oni postaju dostupni široj javnosti, smanjujući jaz između stručnog znanja i svakodnevnog života. Otvoreni sadržaj potiče inovacije, jer poduzetnici mogu koristiti postojeće podatke za razvoj novih usluga, a učitelji mogu prilagođavati nastavne materijale specifičnim potrebama svojih učenika.

Stanje otvorenog sadržaja u Hrvatskoj

U 2021. godini usvojena je Strategija otvorenog pristupa, koja nalaže svim javnim institucijama financiranim iz državnog proračuna da svoje znanstvene radove, podatke i publikacije učine dostupnima u otvorenom pristupu. Kao rezultat toga, Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI) bilježi sve veći broj radova koji su slobodno preuzimljivi. Osim akademskih radova, sve više kulturnih institucija, poput Nacionalne i sveučilišne biblioteke, digitalizira i objavljuje knjige, rukopise i fotografije pod otvorenim licencama.

U školstvu se pojavljuju projekti poput Otvorenog udžbenika, gdje nastavnici zajednički razvijaju i prilagođavaju nastavne materijale pod Creative Commons licencama. Takvi udžbenici omogućuju brzu reakciju na promjene kurikuluma i olakšavaju prevođenje na manjinske jezike, čime se jača inkluzija i ravnopravnost u obrazovanju.