Otkriće i kontekst

U posljednjih godina arheolozi i lingüisti uspješno su primijenili nove neinvazivne metode za analizu starog pisnog materijala.

Jedno od najzanimljivijih otkrića tiče se glinopisnih ploča iz Anatolije koje su zaključene u glinaste omotnice starot 4.000 godina.

Zahvaljujući naprednoj tehnologiji, istraživači su uspjeli pročitati tekst unutar ovih zapčenih pisama bez ikakvog oštećenja lopte, što otvara novu perspektivu u proučavanju bliskog istoka.

Otkriće i kontekst

Ploče potječu iz područja današnje Turske, blizu starog grada Kaniš, gdje je u brončanom dobu kvitelo trgovinsko i kulturno središte.

Arheolozi su ih otkrili tijekom raskopava u 2018. godini, kada su u jednoj od pohranjivih komnat naći niz malenih glinastih loptica, svaka od oko tri centimetra u prečniku.

Svaka lopta sadržala je glinopisni znak koji je bio pokriven dodatnim slojem gline, čime je bila efikasno zaprečena od spoljnog utjecaja i od čitanja običnim metodama.

Tehnologija čitanja bez oštećenja

Ključni breakthrough bio je primjena synchrotron-bazirane rentgenske tomografije.

Ova metoda koristi jakih fotona koji prolaze kroz materijal i detektiraju male promjene u apsorpciji, stvarajući detaljni trodimenzionalni model unutrašnjosti objekta.

Zahvaljujući visokoj rezoluciji, istraživači su mogli razlikovati glinopisni znakove od okolne gline, čak i kada su znakovi duboko uvijek u unutarnjem sloju.

Postupak se sastoji od nekoliko koraka: najprije se lopta staví u vakumsku komoru da se eliminiraju zračenja koja bi mogla ometati mjerenje; zatim se kroz ni se prolaze rentgenski zrake pod različitim kutovima; na kraju se algoritmi za rekonstrukciju sluke pretvore u jasnu sliku znakova.

Znacaj za arheologiju i povijest

Ova pisma izuzetno su važna za razumijevanje dnevnog života i administrativnih praksi u ranom brončanom dobu.

Ini pisma datirana su u period akkadskog carstva, oko 2000. pr. Kr., kada su se u regioji mijenjali politički odnosi i trgovinski putovi.

Sadržaj znakova uglavnom se odnosi na poslovne transakcije, evidenciju roba i occasionalno na duhovne obrede.

Budućnost istraživanja

Otkriće ovih pisma otvara novu perspektivu u proučavanju bliskog istoka i može donijeti novo znanje o povijesti i kulturi starog vijeka.

Istraživači će nastaviti primjenu nove tehnologije za čitanje zapčenih pisama i istraživanje njihovog sadržaja.

Time će se moći bolje razumjeti društveni i ekonomski život u starom vijeku i razviti nove teorije o povijesti i kulturi.

Najčešća pitanja:

• Što su glinopisni pisma i zašto su važna?
• Kako su istraživači uspjeli pročitati tekst unutar zapčenih pisama?
• Što će otkriće ovih pisma donijeti u proučavanju bliskog istoka?

Zaključak:

Otkriće 4000-godišnjih zapčenih glinopisnih pisama iz Anatolije predstavlja značajan korak u proučavanju bliskog istoka i povijesti.

Istraž