U povijesti leksikografije postoje priče koje otkrivaju kako i najmanja pogreška može ostaviti trajan trag u službenim izvorima. Jedna od najzanimljivijih takvih priča odnosi se na riječ dord, koja nikada nije postojala u engleskom jeziku, a ipak se našla u Websterovom novom međunarodnom rječniku iz 1934. godine. Ovaj članak opisuje kako je do greške došlo, kako je otkrivena i koje pouke možemo izvući iz tog slučaja.
Sadržaj...
Kako je nastala pogreška u rječniku
U vrijeme sastavljanja rječnika urednici su prikupljali stručne skraćenice i bilješke iz raznih znanstvenih radova. Jedna od takvih bilješki sadržavala je oznaku D or d, što je u kontekstu fizike i kemije označavalo gustoću – varijablu koja se može zapisati velikim ili malim slovom D. Prilikom prepisivanja te bilješke u glavni popis riječi, urednici su pogrešno protumačili riječ or kao sastavni dio, a ne kao logički spojnik.
Urednici su tada, ne provjerivši izvorni kontekst, unijeli pojam dord u leksikografski katalog i smatrali ga legitimnim engleskim terminom. Ova greška je prošla kroz sve faze lekture, jer je u to vrijeme nedostatak elektroničkih baza podataka otežavao brzu provjeru autentičnosti pojmova.
Kako je greška otkrivena i ispravljena
Otkriće greške dogodilo se tek nekoliko godina kasnije, kada je jedan od čitatelja, stručnjak za kemiju, primijetio da se u rječniku pojavljuje pojam koji nikada nije korišten u stručnoj literaturi. Nakon što je podnio upit uredništvu, proveden je detaljan pregled izvora, a ustanovljeno je da je riječ nastala pogrešnim spajanjem znakova.
Urednici su potom izdali dodatak u kojem su ispravili pogrešku i izbrisali lažnu riječ iz svih budućih izdanja. Ovaj incident je postao poznat kao „dord-skandal“ i često se navodi kao upozorenje na važnost provjere izvora.
Pouke za budućnost
Priča o lažnoj riječi dord podsjeća na to da i najmanja nespretna interpretacija može imati široke posljedice u znanstvenoj i jezičnoj zajednici. Potrebna je temeljita provjera svakog unosa, suradnja s ekspertima iz relevantnih disciplina i korištenje pouzdanih referenci. Tek takav pristup može spriječiti da se slične greške ponove i osigurati da rječnici ostanu vjerodostojni izvor informacija.
