E‑učenje, odnosno digitalno obrazovanje, postalo je sastavni dio hrvatskog obrazovnog sustava. Od prvih pokušaja u početku dvadesetih do sveobuhvatne transformacije tijekom pandemije COVID‑19, hrvatske škole, srednje škole i sveučilišta sve više oslanjaju se na internetske alate kako bi unaprijedile nastavu, povećale fleksibilnost i smanjile troškove. U nastavku razmatramo ključne aspekte e‑učenja u Hrvatskoj, uključujući povijest, najčešće korištene platforme, prednosti i izazove te praktične savjete za nastavnike i učenike.
Sadržaj...
Povijest e‑učenja u Hrvatskoj
Prvi koraci digitalne nastave u Hrvatskoj započeli su početkom 2000‑ih, kada su škole počele koristiti jednostavne web‑stranice za objavu zadataka i obavijesti. Međutim, pravi preokret dogodio se 2011. godine, kada je Ministarstvo znanosti i obrazovanja lansiralo nacionalni projekt e‑Učimo. Cilj projekta bio je izgradnja infrastrukture, razvoj digitalnih resursa i obuka nastavnika za rad s računalnim alatima. U 2015. godini, s dodatnim financijskim poticajima, uobičajeno je postalo korištenje e‑Učimo platforme u svim državnim školama.
U 2020. godini, uzrokovanu pandemijom COVID‑19, gotovo sve obrazovne ustanove prešle su na potpuno rad na internetu. Ovaj period otkrio je potencijal i slabosti postojećeg sustava, potaknuvši dodatna ulaganja u brzu internetsku povezanost, razvoj nacionalnih platformi i digitalnu pismenost nastavnika i učenika.
Najčešće korištene platforme i alati
U Hrvatskoj se najčešće koriste sljedeće platforme:
- e‑Učimo – državna platforma koja omogućuje učiteljima i učenicima pristup nastavnim materijalima, testovima i video lekcijama.
- Moodle – otvoreni sustav za upravljanje učenjem, popularan na sveučilištima i srednjim školama.
- Google Classroom – alat za organizaciju zadataka i komunikaciju, široko prihvaćen u privatnim školama.
