Amino kiseline su temelj života, molekuli koji grade proteine, enzime, hormone i antitijela. Bez njih, tijelo ne bi moglo funkcionirati – od rasta mišića do obrade hranjivih tvari. U ovom članku objasnit ćemo što su amino kiseline, kako se razlikuju, koje su nužne za prehranu, a koje tijelo može samostalno proizvesti. Također, donosimo praktične savjete o unosu i često postavljana pitanja.
Sadržaj...
Kemijska osnova: što je amino kiselina?
Amino kiseline su jednostavne molekule s dvije ključne grupe: aminogrupa (-NH₂) i karboksilna grupa (-COOH). Njihovu jedinstvenost određuje tzv. R lanac, koji se razlikuje kod svake kiseline. Kada se amino kiseline povežu, tvore dugi lanac koji se savija u složene strukture – proteine. Na primjer, lanac od 100 amino kiselina može postati mišićni protein ili hormon koji regulira apetit.
Dvadeset standardnih amino kiselina: kojih devet je nužno?
U ljudskom tijelu djeluje 20 standardnih amino kiselina. Devet od njih je esencijalnih – tijelo ih ne može proizvesti, pa ih moramo dobiti iz hrane. Preostale 11 tijelo sintetizira iz drugih spojeva. Postoji i treća skupina – uvjetno esencijalne – koje tijelo normalno proizvodi, ali u određenim okolnostima (bolest, stres) ih treba unositi izvana.
Esencijalne amino kiseline
- Izoleucin – važan za rast i obnovu tkiva
- Leucin – potiče sintezu proteina i regulira šećer u krvi
- Lizin – pomaže apsorpciju kalcija i proizvodnju kolagena
- Metionin – sudjeluje u detoksikaciji tijela
- Fenilalanin – preteča neurotransmitera
- Treonin – potiče imunološki sustav
- Triptofan – preteča serotonina, hormona dobrobiti
- Valin – potiči rast mišića
- Histidin – važan za obranu tkiva
Leave a Comment