U današnjem društvu sve je veća potreba za dodatnim izvorom prihoda u starosti. Osim državnog mirovinskog sustava i obveznog drugog stupa, postoji i treći mirovinski stup koji omogućuje osobnu štednju pod kontrolom privatnih upravljačkih društava. Ovaj članak objašnjava kako treći stup djeluje, koje su njegove prednosti i rizici te kako ga možete započeti.
Sadržaj...
Ključna načela trećeg mirovinskog stupa
Treći stup počiva na tri temeljna principa. Prvo, dobrovoljnost – svaka osoba samostalno odlučuje hoće li uplaćivati doprinose i u kojem iznosu. Drugo, kapitalizacija – prikupljena sredstva ulažu se u financijske instrumente poput dionica, obveznica ili mješovitih portfelja s ciljem ostvarivanja prinosa. Treće, upravljanje rizikom – upravljačka društva primjenjuju diversifikaciju i druge metode zaštite kako bi smanjila mogućnost gubitka kapitala.
Pravni okvir i porezne olakšice
U Hrvatskoj treći mirovinski stup regulira Zakon o mirovinskom osiguranju, a nadzor nad radom upravljačkih društava provodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Doprinosi u treći stup podliježu porezu od 15 % na ostvareni prinos, dok se porez na uplaćene doprinose ne naplaćuje. Ova porezna razlika potiče štednju i čini ulaganje privlačnijim.
Načini uplate u treći stup
Uplate se mogu organizirati na više načina, a najčešći su:
- Redovita mjesečna uplata – fiksni iznos koji se automatski prenosi s tekućeg računa na štedni račun trećeg stupa.
- Jednokratna uplata – veći iznos koji se uplaćuje odjednom, na primjer prilikom nasljedstva ili prodaje nekretnine.
- Uplata iz dobiti poduzetnika – samostalni poduzetnici mogu dio svoje zarade preusmjeriti u mirovinski fond.
- Uplata iz dodatnih prihoda – bonusi, nagrade ili prihodi od iznajmljivanja nekretnina mogu se usmjeriti u treći stup.
Prednosti trećeg mirovinskog stupa
Jedna od glavnih prednosti je fleksibilnost – uplaćujete koliko




