U svibnju 2026. godine započela je serija iznimno jakih vrućinskih valova koji su zahvatili gotovo cijeli europski kontinent. Temperatura je u mnogim zemljama premašila dosadašnje rekorde, a učinci su se osjetili u svakodnevnom životu, zdravlju stanovnika i prirodnim sustavima. Ovaj članak pruža pregled najvažnijih podataka, opisuje najviše pogođene države i razmatra dugoročne posljedice po okoliš i društvo.
Sadržaj...
Početak i razvoj vrućinskih valova
Prvi znakovi vrućinskog vala zabilježeni su krajem svibnja, kada su se stabilni visokotlačni sustavi iznad srednje Europe pomaknuli prema zapadu. Zbog slabog protoka zraka i obilnog sunčevog zračenja, temperature su se u kratkom roku popele iznad 30 °C, a u nekim dijelovima i iznad 40 °C. Najintenzivniji period bio je u srpnju, a valovi su se protezali sve do kraja kolovoza.
Ključni meteorološki čimbenici bili su:
- Stabilna visokotlačna zona iznad srednje Europe koja je sprječavala hlađenje zraka.
- Jak i dugotrajan sunčev radijacijski učinak koji je dodatno zagrijavao površinu.
- Slaba vlažnost tla, što je smanjivalo mogućnost isparavanja i hlađenja.
Ovi uvjeti su doveli do iznimno visokih dnevnih maksimalnih temperatura, a noći su rijetko padale ispod 20 °C, čime je smanjena mogućnost oporavka za ljudski organizam i biljni svijet.
Zabilježeni rekordi po državama
U razdoblju od svibnja do kolovoza 2026. godine, sljedeće zemlje su zabilježile najviše temperature u svojoj povijesti:
- Belgija – 42,5 °C u gradu Liègeu, najviša ikada zabilježena temperatura.
- Francuska – 44,1 °C u regiji Provence‑Alpes‑Côte d’Azur, novi nacionalni rekord.
- Njemačka – 43,8 °C u Münchenu, najtopliji dan od 1940. godine nadalje.
- Irska – 38,9 °C u Dublinu, prvi put da je temperatura prelazila 38 °C.
- Italija – 45,3 °C u Siciliji, najviša temperatura ikada
