U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je doživjela značajan tehnološki preporod. Digitalizacija javne uprave, rast inovativnih poduzetničkih projekata i sve veća potpora od strane države i Europske unije stavljaju našu zemlju na put prema digitalno naprednoj ekonomiji. U ovom članku razmatramo ključne tehnološke trendove koji utječu na svakodnevni život, gospodarstvo i budućnost Hrvatske.
Sadržaj...
Digitalna transformacija gospodarstva
Hrvatsko gospodarstvo polako, ali sigurno ulazi u digitalnu eru. Mnoge tvrtke prepoznale su prednosti digitalizacije i počele ulagati u nove tehnologije kako bi povećale učinkovitost i konkurentnost. Posebno su se istaknule tvrtke poput Rimac Automobila, Infobipa i Photomatha koje su postale poznate i na međunarodnoj sceni.
Država aktivno potiče digitalnu transformaciju kroz različite programe i poticaje. Europska unija dodijelila je Hrvatskoj sredstva iz Digitalnog europskog programa, a nacionalna strategija digitalne Hrvatske predviđa da do 2030. godine 20 % BDP-a potječe od digitalnih usluga. To znači da će se u narednim godinama očekivati sve veći rast tehnoloških poduzeća i zapošljavanje stručnjaka iz područja informacijskih tehnologija.
Umjetna inteligencija u svakodnevnom životu
Umjetna inteligencija više nije samo futuristički koncept – postala je stvarnost u Hrvatskoj. Brojni hrvatski poduzetnički projekti koriste umjetnu inteligenciju za rješavanje konkretnih problema. Primjerice, Mindsmiths razvija platformu za personaliziranu edukaciju, dok Oradian koristi umjetnu inteligenciju za unapređenje financijskih usluga u ruralnim područjima Afrike i Azije.
U javnoj upravi, umjetna inteligencija se koristi za automatizaciju administrativnih procesa. Sustav e‑Građani omogućuje građanima da riješe mnoge upravne postupke online, bez odlaska u ured. Također, sve se više koristi i u zdravstvu – primjerice, Klinički bolnički centar Zagreb koristi umjetnu inteligenciju za analizu medicinskih snimaka, što skraćuje vrijeme dijagnostike.
Obnovljivi izvori energije i pametni gradovi
Hrvatska se sve više usmjerava prema održivim tehnologijama. Poticanje obnovljivih izvora energije postalo je nacionalni prioritet, a zemlja je postavila cilj da do 2030. godine 30 % potrošnje energije potječe iz obnovljivih izvora. U tom kontekstu, razvoj pametnih gradova postaje ključan za optimizaciju potrošnje energije, upravljanje prometom i poboljšanje kvalitete života.
Primjeri pametnih rješenja uključuju sustave za upravljanje rasvjetom u javnim prostorima, pametne zgrade koje automatski reguliraju temperaturu i vlagu, te sustave za praćenje zagađenja zraka. Ovi projekti ne samo da smanjuju ekološki otisak, već i potiču razvoj
