U današnjem svijetu preplavljenom površnim zabavnim sadržajima sve je teže prepoznati ono što je zaista važno za dugoročni napredak. Profesor astronomije i osnivač Zvjezdarnice Višnjan, dr. Korado Korlević, već godinama ističe da su znanje i kompetencija temelj svakog uspjeha – kako pojedinca, tako i cijelog društva. Njegove misli o tome koje vrijednosti vode našu civilizaciju na krivi put i kako se možemo pripremiti za budućnost nude praktične smjernice za sve koji žele izgraditi stabilnu i prosperitetnu zajednicu.
Sadržaj...
Znanje kao temelj osobnog i društvenog napretka
Prema Korleviću, znanje nije samo skup informacija, već sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. U društvu u kojem se sve više naglašava instant zadovoljstvo, djeca i mladi često ne vide dugoročne koristi od učenja. Profesor naglašava da je upravo kompetentnost – sposobnost primjene stečenog znanja – ono što otvara vrata karijere, inovacija i društvenog napretka.
On ističe da je potrebno razvijati kulturu u kojoj se učenje cijeni jednako kao i sportski ili umjetnički uspjesi. To podrazumijeva poticanje znatiželje, postavljanje pitanja i traženje odgovora, a ne samo pasivno konzumiranje informacija. Kada se takav pristup prenese na sve razine obrazovanja, društvo dobiva čvrstu osnovu za suočavanje s izazovima koji dolaze.
Koje su pogrešne vrijednosti koje potkopavaju napredak?
Korlević kritizira nekoliko trendova koji, po njegovom mišljenju, potkopavaju stvaranje kompetentnog društva:
- Prekomjerna orijentacija na zabavu: Mediji i društvene mreže često favoriziraju sadržaje koji su lako probavljivi, a ne one koji potiču razmišljanje.
- Materijalizam i površni status: Mnogi mjere uspjeh prema materijalnim pokazateljima, zanemarujući unutarnju vrijednost znanja i vještina.
- Nepripremljenost za promjene: Brze tehnološke inovacije zahtijevaju stalno usavršavanje, a nedostatak takve fleksibilnosti dovodi do zaostajanja.
Ove vrijednosti, iako često nevidljive, oblikuju naše odluke i smjerove razvoja. Profesor Korlević upozorava da, ako se ne prepoznaju i ne promijene, mogu dovesti do društva koje je nesposobno odgovoriti na složene izazove poput klimatskih promjena, tehnoloških transformacija i socijalnih nejednakosti.
Kako razvijati kompetencije za budućnost
Da bi se izbjegla zamka površnog pristupa, Korlević predlaže konkretne korake koje pojedinci i institucije mogu poduzeti:
- Uvođenje projektno‑orijentiranog učenja: Umjesto pukog prenošenja činjenica, učenici bi trebali raditi na stvarnim projektima koji zahtijevaju primjenu teorije u praksi.
- Podrška mentorstvu i stručnom vodstvu: Iskusni stručnjaci trebaju voditi mlađe generacije, dijeliti znanje i poticati razvoj kritičkog mišljenja.
- Promicanje cjeloživotnog obrazovanja: Učenje ne smije završiti školovanjem; radna mjesta i institucije trebaju omogućiti kontinuirano usavršavanje.
- Razvijanje medijske pismenosti: Sposobnost razlučivanja kvalitetnih informacija od šuma površnih sadržaja postaje ključna vještina.
Implementacija ovih mjera, prema Korleviću, stvara društvo koje je spremno na inovacije, otporno na krize i sposobno za održivi razvoj.
Zaključak – put prema društvu temeljenom na znanju
Profesor Korlević jasno stavlja do znanja da je znanje i kompetencija temelj uspjeha u svakom području života. Bez njih, društvo ostaje zarobljeno u koloboru površnih vrijednosti i kratkoročnih zadovoljstava. Stvaranjem okruženja u kojem se učenje cijeni, potiče kritičko razmišljanje i kontinuirano usavršavanje, možemo izgraditi budućnost u kojoj će svaka osoba imati priliku ostvariti svoj puni potencijal.
Često postavljena pitanja
Koja je glavna poruka profesora Korlevića? Da su znanje i kompetencija ključni za osobni i društveni uspjeh te da je potrebno suzbiti površne vrijednosti koje dominiraju u modernom društvu.
Kako možemo potaknuti kulturu učenja? Kroz projektno‑orijentirano obrazovanje, mentorstvo, cjeloživotno usavršavanje i razvoj medijske pismenosti.
Zašto je važno suzbiti prekomjernu orijentaciju na zabavu? Zato što takav pristup smanjuje motivaciju za dubinsko razmišljanje i usvajanje vještina potrebnih za rješavanje složenih problema.
