U svakodnevnom govoru i pisanju često se susrećemo s pitanjem: zašto se riječi poput gripe, prehlade ili upale slijepog crijeva pišu malim slovom, dok se nazivi zemalja, gradova ili osoba pišu velikim početnim slovom? Odgovor leži u pravilima hrvatskog pravopisa i u načinu na koji jezik kategorizira pojmove. U nastavku ćemo detaljno razložiti razliku između općih i vlastitih naziva, povijesni razvoj naziva bolesti, pravopisna pravila koja se primjenjuju, te ćemo prikazati primjere i listu najčešćih bolesti.
Sadržaj...
1. Opća i vlastita imena – temeljna razlika
Hrvatski jezik razlikuje dva osnovna tipa naziva: opća imena i vlastita imena. Opća imena opisuju pojmove, pojave ili skupine koje se mogu pojavljivati više puta i ne označavaju jedinstvenu osobu, mjesto ili stvar. Vlastita imena, s druge strane, označavaju specifičnu osobu, mjesto ili događaj i stoga se pišu velikim početnim slovom.
Primjeri općih naziva: bolest, gripe, prehlada, upala, dijabetes, rak. Primjeri vlastitih naziva: Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, Crohnova bolest, H. pylori, SARS-CoV-2, COVID-19, Ebola virus, MERS-CoV, Zika virus. U prvom slučaju riječ je općenita, u drugom – ime osobe ili mjesta koje je povezano s bolešću.
2. Povijesni razvoj naziva bolesti
Većina naziva bolesti nastala je opisno, na temelju simptoma, dijelova tijela ili područja pogođenog stanja. Na primjer, upala slijepog crijeva opisuje upalu organa, a ne osobu. S druge strane, nazivi koji su dobili ime osobe ili mjesta, poput Parkinsonove bolesti ili H. pylori, postali su vlastita imena i stoga se pišu velikim početnim slovom.
U povijesti medicine, mnoge bolesti su bile nazvane po osobama koje su ih prvi opisale ili istražile. To je bio način da se poštuje doprinos tih znanstvenika. Nakon što je bolest postala poznata i općenita, naziv se ujeo u jezik kao opće ime i prestao se pisati velikim početnim slovom, osim u slučajevima kada se radi o vlastitom imenu.
3. Pravopisna pravila – kako ih primijeniti
Pravopisna pravila koja se primjenjuju u slučaju bolesti su sljedeće:
- Opća imena se pišu malim slovom (bolest, gripe, prehlada, upala, dijabetes, rak).
- Vlastita imena se pišu velikim početnim slovom (Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, Crohnova bolest, H. pylori, SARS-CoV-2, COVID-19, Ebola virus, MERS-CoV, Zika virus).
- Nazivi bolesti koji su dobili ime osobe ili mjesta se pišu velikim početnim slovom (Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest).
List najčešćih bolesti:
- Grip
- Prehlada
- Upala slijepog crijeva
- Dijabetes
- Rak
- Parkinsonova bolest
- Alzheimerova bolest
- Crohnova bolest
- H. pylori
- SARS-CoV-2
- COVID-19
- Ebola virus
- MERS-CoV
- Zika virus
FAQ
Zašto se nazivi bolesti pišu malim slovom?
Nazivi bolesti su opća imena i pišu se malim slovom, dok su vlastita imena pišena velikim početnim slovom.
Koji su primjeri općih naziva bolesti?
Bolest, gripe, prehlada, upala, dijabetes, rak.
Koji su primjeri vlastitih naziva bolesti?
Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, Crohnova bolest, H. pylori, SARS-CoV-2, COVID-19, Ebola virus, MERS-CoV, Zika virus.
U ovom članku smo detaljno objasnili razliku između općih i vlastitih naziva bolesti, povijesni razvoj naziva bolesti i pravopisna pravila koja se primjenjuju.
