Kada se kaže da vlast možda i nije nužno zlo, već pravo zlo u osnovi društvenog uređenja, reakcije nisu očekivane da budu blage. A ipak, pitanje koje zapravo traži istraživanje nije da li su svi oblici vlasti nužni ili nepogodni, nego zašto nam vlast nije potrebna – barem ne u nekim od njenih trenutnih manifestacija. Pogledajmo na šta ukazuju kritičari svakog oblika hijerarhije, kako su se razvili kroz povijest i šta su pružili čitatelju kao alternativu.
Sadržaj...
Prosvjetiteljski pogled na anarhizam – kad se vlast postaje pitati
U srcu anarhističkog razmišljanja leži pitanje: zašto nam vlast i nije uistinu potrebna? A da ne kažemo nepotrebna. Jer anarhizam ne ide na lak način, kao što neki misle. To je duboko filozofsko i društveno pitanje koje dovodi u sumnju svaki oblik centralizirane moći i strukture. Ali da bismo razumjeli zašto se određeni stručnjaci opredioše za to, moramo prvo pogledati kroz koje leće su gledali i njihovi prethodnici.
Kratka filozofska povijest pitanja moći
Još Aristotel je razmatrao koje vrste vlasti najbolje služe zajednici. Platon u svojoj Državi predlaže idealnog vladara-filozofa, ali već Thomas Hobbes i John Locke ulaze u dublje dileme. Hobbes vidi prirodno stanje kao “vojnu svih protiv svih”, a zato i nužnost vlasti koja će ugasiti tu ratnu atmosferu. Isto tako i Locke, ali njemu je važniji koncept ograničene vlasti. Trenutno, više od dva tisućljeća kasnije, anarhisti tvrde da se ograničavanje samo vodi – da vlast u osnovi ostaje prijetnja.
„Nasilje je sastavni dio svakog državnog sistema, bilo direktno preko policije, vojske i sudstva, bilo indirektno kroz ekonomske i društvene mehanizme koji podržavaju nejednakost.“
— Zorn Kirchner, politički teoretičar i kritičar vlasti
Anarhizam kao ideja i kao pokret
U 19. stoljeću, anarhizam nije više bio samo filozofsko zanimanje. Postao je praktičan odgovor na uspon industrializacije, kapitalizma i sve veće odsvojenosti između onih koji rade i onih koji vladaju. U tom kontekstu, zašto nam vlast nije potrebna? Postaje pitanje koje se ne može zanemariti, pogotovo kada shvatimo da mnogi savremeni sistemi funkcioniraju tako da uslužne službe rade za one koji ne znaju ništa o stvarnim potrebama zajednice.
Izazovi slobode bez prisile – može li društvo bez države zapravo funkcionirati?
U popularnom razmišljanju, izraz “anarhija” automatski se prevodi u nešto negativno – razaranje reda, bespuće, nasilje. Ali funkcionalna, savjesna zajednica može se uspostaviti bez prisile, tvrde anarhisti. Pitanje je: kako bi to izgledalo u stvarnom svijetu?
Praktični primjeri i modeli samorganizacije
Povijest je puna primjera zajednica koje su funkcionirale bez klasične forme vlasti. Evo nekoliko:
- Rojava (Sjeverna Sirija) – od 2012. godine, ovaj predio je uspostavio horizontalno samoupravljanje temeljeno na demokratskom konfederalizmu. Uloga države kao centralne vlasti zamjenjena je lokalnim vijećima i odlukama donesenim na osnovu direktnog sudjelovanja građana.
- Ujedinjene radničke kolonije španjolskog anarhizma (1936.) – tijekom Španjolske građanskog rata, anarhisti su uspostavili sustav ravnopravne distribucije resursa. Poljoprivreda i industrija bile su upravljane kolektivima, bez državnih birokrata.
U 2026., sve više pokreta – uključujući aktiviste za digitalne prava i promatrače alternativnih društvenih modela – analiziraju te praktične primjere kao dokaze da postoji realan svijet koji funkcioniše bez klasične hijerarhije.
Samoupravljanje naspram centralizirane vlasti
Kod samoupravljanja, odluke se donose uz uključivanje svih zainteresiranih strana. To znači manje korupcije, transparentniji procesi i više demokratsko sudjelovanje. Glavni argumenti “za” vlast obično uključuju:
- Potrebne funkcije (policija, vojska, sudstvo)
- Zaštitu prava
- Rješavanje sukoba
Ali anarhisti tvrde da sve te funkcije mogu ostati u rukama lokalnih, autonomnih skupina, bez centralne autoritativne strukture koja postaje odvojena od ljudi koje službeno ima zaštititi.
Istine koje bolje ne zaboraviti: kontrapunkt vlasti
Da bismo objektivno razmotrili zašto nam vlast nije potrebna, potrebno je i pogledati u ogledalo – što je s onima tko misle da je upravo ona temelj civilizacije?
Obrnuta perspektiva: svrha i granice vlasti
John Locke je napisao da je svrha vlasti zaštita prirodnih prava – života, slobode i imovine. Po njemu, moć mora biti ograničena i temeljena na pristanaku upravljanih. Danas, međutim, mnogi sustavi imaju tendenciju da ta ograničenja zanemaruju. Onda opet – zašto nam vlast trenutno ne pomaže, već škodi?
Kritike anarhizma: jesi li za red ili protiv svega?
Osnovna kritika ide ovako: bez vlasti nema reda. Anarhija vodi ka anarhiji (iako nije nužno haos). Kritičari tvrde da se bez centralne autoriteta, društvo pretvara u igralište nasilja i neslobode.
Odgovor anarhista: Prava anarhija nije odsustvo reda, već odabir reda bez prisile. Ako zajednica ne može riješiti konflikt bez vladine intervencije, problem je u njezinoj strukturi, a ne u odsustvu vlasti.
„Ako se zaštita ljudskih prava može postići samo putem vlasti, a vlast često zlorablja te prava, dolazimo u paradoks koji sama po sebi ukazuje na suštinski problem.“
— Luka Kovač, analitičar društvenih sistema
Moderni kontekst: zašto nam vlast nije potrebna danas?
Trenutno, sve više pojedinaca shvaća da su klasični oblici vlasti postali nesposobni odgovoriti na stvarne potrebe ljudi. Digitalna epoha omogućuje alternativne kanale organizacije: od blockchain tehnologije koje omogućuju decentraliziranu upravu, do crowdsourcinga koji pomaže u donošenju odluka.
U 2026., očekuje se da će više platformi koje koriste ove tehnologije zapravo omogućiti i praksi ono što anarhisti zamišljaju kao horizontalno društvo bez vlasti.
Zaključak: možda i nije potrebna – ali zašto joj damo pravo da nam škodi?
Kroz stoljeća, ljudi su se slagali da država, kako je koncipirana, ima svoje svrhe – i svoja ograničenja. Kada se postavi pitanje: zašto nam vlast nije potrebna? – dolazimo do dubljih razmišljanja o slobodi, odgovornosti i pravdi. Jer ako slobode koje trebaju zaštititi zapravo i ne postoje, zašto se držimo onih koji slobodno raspolazu našim resursima i životom?
Možda je pravi izazov – da zaustavimo nasilje državnog sistema, ne u uspostavi novog režima, već u promjeni percepcije šta je moć, prava moć – ona koja dolazi iz zajednice, suradnje i odgovornosti.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Zašto nam vlast nije potrebna?
Anarhizam tvrdi da su svaka hijerarhija i nasilje u osnovi štetna, a alternativu vidi u samoorganizaciji i horizontalnim oblicima odlučivanja.
Zašto se sloboda ne može ostvariti bez anarhizma?
Neki smatraju da sloboda postaje iluzija kada se ona stavlja pod nadzor vlasti koja se sama po sebi oslanja na prisilu.
Kako funkcioniraju zajednice bez države?
U modelima kao što su Rojava, donošenje odluka odvija se preko direktnog sudjelovanja, a sredstva proizvodnje upravljana su u zajedničkom interesu.
Može li anarhija značiti haos?
Ne. Anarhija u originalnom smislu znači “bez vladara”, ne “bez reda”. Ona pretpostavlja strukturiran, ali ravnopravan način sudjelovanja.
Kako se rješavaju sukobi bez suda?
Sukobi se mogu rješavati putem medijacije, komunalnih vijeća i zajedničke odgovornosti, kao što pokazuju primjeri iz prakse.
Leave a Comment