U posljednjih nekoliko godina pitanje korištenja stambenog fonda postalo je jedan od najzanimljivijih tema u javnoj raspravi. Dok se u mnogim zemljama potiče najam kao način smanjenja stambenog deficita, u Hrvatskoj se suočavamo s paradoksom: u najvećim gradovima praznih stanova ima tri puta više nego onih koji se legalno iznajmljuju. Ovaj nesrazmjer ne utječe samo na vlasnike i najmodavce, već ima i šire ekonomske i društvene posljedice, osobito u zemlji u kojoj turizam čini značajan dio bruto domaćeg proizvoda.
Sadržaj...
Koliko je stanova u Hrvatskoj i kako su raspoređeni
Prema popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj je bilo ukupno 2.391.944 stanova. To je rast od 6,5 % u odnosu na popis iz 2011. godine, što pokazuje kontinuiranu izgradnju stambenog fonda. Od ukupnog broja, značajan dio koristi se za stalno stanovanje, dok se preostali dijelovi dijele na nastanjene, privremeno nenastanjene (prazne) i one koji se iznajmljuju. Podaci Porezne uprave otkrivaju da je u četiri najveća grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – registrirano otprilike 120.000 stanova za najam, dok je broj praznih stanova u tim sredinama oko 360.000. Taj omjer od tri prema jedan pokazuje da veliki dio stambenog fonda ostaje neiskorišten.
Razlozi visokog broja praznih stanova
Višestruki faktori doprinose tome da se stanovi ostavljaju prazni umjesto da se iznajmljuju. Najvažniji su:
- Regulacija kratkoročnog najma: Prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada predviđa stroža pravila za najam putem platformi za kratkoročni smještaj, što smanjuje motivaciju vlasnika da iznajmljuju svoje nekretnine.
- Porezna politika: Niska razina poreza na najam potiče vlasnike da ne prijavljuju svoje najmove, čime se smanjuje broj legalno iznajmljenih stanova.
- Demografske prom
