U posljednjih nekoliko godina broj dana provedenih na bolovanju u Hrvatskoj značajno se smanjio. Taj trend je rezultat promjena u radnoj kulturi, ali i sve aktivnije provedbe kontrola od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Poslodavci često ne znaju kada i kako pokrenuti kontrolu, koje su im zakonske obveze i koju korist mogu očekivati. Ovaj članak pruža pregled razloga za kontrolu, praktične korake za poslodavce i primjere učinaka koje su provjere imale na tržište rada.
Sadržaj...
Razlozi za provođenje kontrola bolovanja
Kontrole bolovanja ne služe isključivo provjeri ispravnosti medicinskih nalaza. One imaju širi društveni i gospodarski značaj, a najvažniji razlozi su:
- Sprječavanje zlouporabe sustava – neki radnici koriste bolovanje kao izgovor za izostanke koji nisu povezani s zdravstvenim problemima.
- Očuvanje financijske stabilnosti – prema podacima HZZO-a, na bolovanja se godišnje troši više od 200 milijuna eura, pa je važno izbjegavati nepotrebne troškove.
- Zaštita radnih mjesta – nepravilno korištenje bolovanja može dovesti do smanjenja radne učinkovitosti i povećanja opterećenja ostalih zaposlenika.
- Povećanje povjerenja u sustav – transparentnost i poštivanje pravila jačaju povjerenje javnosti u zdravstveni i radni sustav.
Statistički podaci iz 2023. godine pokazuju da je prosječan radnik provodio na bolovanju oko 11 dana, što je manje od prethodne godine. Pad od 10,7 % u stopi bolovanja rezultat je i promjena u radnoj kulturi i 11 917 provedenih kontrola, od kojih je 85 % prošlo bez nalaza nepravilnosti.
Kako poslodavci mogu pokrenuti kontrolu bolovanja
Poslodavac ima pravo, a u nekim slučajevima i obvezu, pokrenuti kontrolu bolovanja kada sumnja u njegovu opravdanost. Slijedi pregled ključnih koraka koje treba poduzeti:
- Prikupljanje dokumentacije – zatražite od zaposlenika originalni liječnički nalaz, potvrdu o radnoj nesposobnosti i sve dodatne medicinske izvještaje.
- Provjera podataka – usporedite podatke iz nalaza s internim evidencijama o radnom vremenu, bolovanju i
