Zaštićene životinje u Hrvatskoj – popis [Update 2025]

U Hrvatskoj obitava mnogo rijetkih i zaštićenih životinja koje čine važan dio prirodne baštine. Ove životinje igraju ključnu ulogu u očuvanju ravnoteže u ekosustavu. Među njima su impozantne ptice grabljivice poput orlova i jastreba, osjetljivi vodozemci koji su pokazatelj zdravlja okoliša, morske životinje poput dupina, kao i mnoge endemske vrste koje ne postoje nigdje drugdje. Svaka od ovih životinja pridonosi raznolikosti i stabilnosti prirode, a njihova zaštita pomaže u očuvanju cjelokupnog okoliša. Hrvatska priroda time ostaje bogata i živa, što je važno i za buduće generacije.

#01 bjeloglavi sup
jedina vrsta supa koja još uvijek gnijezdi na hrvatskim prostorima, prvenstveno na kvarnerskim otocima cresu, krku, prviću i plavniku. poznat po impresivnom rasponu krila većem od 2,5 metra. hrani se isključivo strvinama, pa igra ključnu ulogu u prirodnom čišćenju okoliša.

#02 čovječja ribica
neobičan vodozemac blijedog tijela, bez pigmenta i s nefunkcionalnim očima, prilagođen životu u potpunom mraku podzemnih špilja dinarskog krša. zbog osjetljivosti na promjene u vodi, čovječja ribica je važan pokazatelj čistoće podzemnih voda.

#03 dabar
poznat po gradnji brana i nastambi koje stvaraju nova močvarna staništa, korisna za mnoge druge životinjske vrste. nakon što je u hrvatskoj istrijebljen u 19. stoljeću, ponovno je naseljen početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.

#04 euroazijski ris (lynx)
plaha i samotna zvijer koja uglavnom živi u gorskom kotaru i velebitu. u prirodi se teško može vidjeti jer ima izrazito razvijen osjet vida i sluha, a populacija mu je i dalje mala i osjetljiva na krivolov i gubitak staništa.

#05 hridinski ježinac
ova vrsta ježinca naseljava kamenite i hridinaste dijelove obale. prekomjerni izlov zbog potražnje u gastronomiji doveo je do oštrog smanjenja broja jedinki, pa je danas strogo zaštićen.

#06 kitovi
u jadranu se najčešće pojavljuju kit perajar i dobri dupin. kit perajar može doseći duljinu i do 25 metara, a svi kitovi i dupini su strogo zaštićeni zbog ugroženosti i osjetljivosti na onečišćenje i brodski promet.

#07 kopnena kornjača
posebno ugrožena ilegalnim sakupljanjem za kućne ljubimce i prometom na cestama. njezin opstanak izravno ovisi o očuvanju livada i šikara gdje pronalazi hranu i sklonište.

#08 kuna zlatica
česta u šumskim predjelima, a poznata je i po tome što se u prošlosti njezino krzno koristilo kao platežna jedinica – „kuna“. osim što je nacionalni simbol, važno je očuvati njezina prirodna staništa.

#09 lombardijska smeđa žaba
živi u sjeverozapadnoj hrvatskoj, uglavnom u nizinskim močvarama i poplavnim područjima. ugrožena je isušivanjem močvara, a u prirodi ima važnu ulogu u kontroli broja kukaca.

#10 macaklin (gušter)
posebno je zanimljiv jer može brzo mijenjati boje i ima sposobnost penjanja po gotovo okomitim površinama. zaštićen je jer mu nestaju prirodna staništa.

#11 mala ušara
poznata i kao ćuk, najmanja sova iz porodice ušara, aktivna noću i često prepoznatljiva po svojem karakterističnom pjevu. ugrožena je zbog smanjenja broja starih stabala i tradicionalnih poljoprivrednih krajolika.

#12 mekoušna pastrva
autohtona vrsta iz čiste i hladne planinske vode. nestaje zbog onečišćenja i križanja s drugim vrstama pastrva. važna je za očuvanje bioraznolikosti naših rijeka.

#13 močvarni plavac
sitni leptir metalik plave boje čiji je opstanak čvrsto vezan uz močvarna staništa i određene biljke kojima se gusjenice hrane. nestanak močvara izravno ugrožava i njega.

#14 plemenita periska
raste do metra duljine i živi pričvršćena za morsko dno. posebno je ugrožena zbog smrtonosne bolesti (parazit Haplosporidium pinnae) koja je posljednjih godina gotovo uništila populaciju u jadranu.

#15 poskok
iako otrovan, rijetko napada ljude osim u samoobrani. važan je jer drži broj sitnih glodavaca pod kontrolom. nažalost, često strada zbog neopravdanog straha.

#16 prstac (datulja)
drevna školjka koja doslovno buši stijene i živi u njima. njezino vađenje uništava čitave obalne ekosustave, pa je strogo zabranjeno i kažnjivo.

#17 smeđi medvjed
prepoznatljiv po svojoj veličini i snazi, a većinu vremena provodi tražeći hranu i pripremajući se za zimski san. u hrvatskoj živi uglavnom u gorskom kotaru i lika, a dobro upravljanje populacijom doprinosi suživotu s ljudima.

#18 sredozemna medvjedica
nekada čest gost jadrana, danas rijetko viđena zbog lova, uznemiravanja i gubitka staništa. kad se pojavi, važno je ne približavati joj se jer je izuzetno osjetljiva na smetnje.

#19 šišmiš
sve vrste šišmiša u hrvatskoj (ima ih preko 30) su zaštićene jer igraju nezamjenjivu ulogu u ekosustavu: hrane se velikim količinama kukaca i pomažu u širenju sjemenja.

#20 vuk
nekada proganjan gotovo do istrebljenja, danas ponovno nastanjuje dinarska područja, velebit i gorski kotar. ključno je za održavanje zdravih populacija plijena i ravnoteže u prirodi.