Kad mislimo na antičku filozofiju, mislimo na njih. Sokrata, Platona, Aristotela. Njihovi mramorni busti stariju od dva tisućljeća, a njihova imena praktički sinonimi su temelja zapadnog razmišljanja. Oni su bili graditelji logike, etike i metafizike. Postavili su velika pitanja, a dva tisućljeća smo vjerovali da su jedini koji su ih postavljali.
Ali priča koju smo čuli samo je polovina istine. Priča s izrezanim stranicama, glasovima namjerno utišanim. Priča u kojoj je tinta isključivo muškog spola. Što ako su neke od najvećih mislioca i najhrabrijih mislilaca antičkog svijeta bile žene, čije su ideje sistematski brisane, a njihove priče zakopane u pijesku vremena?
Sadržaj...
Hypatia: Posljednja svjetlost Aleksandrije
Da bismo razumjeli Hypatiju, moramo razumjeti njeno vrijeme. Aleksandrija na prijelazu 5. stoljeća nije bila samo grad, već intelektualna prijestolnica svijeta. Blistava, kaotična i opasna metropola gdje je velika knjižnica, iako samo sjena svoje nekadašnje slave, još uvijek bacala dugačku sjenu. Bila je kuhinjom sudaranja kultura grčke, egipatske, rimske i židovske, a borilište vjera. Stari paganski bogovi bili su u sumrak, a vjerski entuzijazam kršćanstva sve snažniji.
Hypatia je bila izuzetna. Bila je matematičarka, filozofkinja koja je savjetovala gradske vođe i privlačila učenike iz cijelog Rimskog Carstva. Bila je tako inteligentna, utjecajna i nezavisna da je postala meta muškaraca moći. Njezin život završio je brutalnom smrću na trgu, ne zbog ikakvog zločina, već zbog neprozirne krivice – jer je bila previše pametna, previše utjecajna i previše samostalna u svijetu koji je vodio muškarci.
Druge zaboravljene glasove
Hypatia nije jedina. Postoji više žena koje su oblikovale antičku filozofiju, a njihove priče su zaboravljene. Bila je i Hipatia iz Atine, koja je bila učenica Platona i koja je pisala o etici i politici. Bila je i Aspazija, koja je bila učenica Sokrata i koja je pisala o logici i metafizici. Bila je i Diotima, koja je bila učenica Pitagore i koja je pisala o matematici i filozofiji.
Ove žene nisu bile samo učenice. Bile su i učiteljice, pisateljice, savjetnice i vođe. Bile su one koje su postavile temelje zapadnom razmišljanju, a njihove ideje su oblikovale svijet u kojem živimo danas.
Zašto su zaboravljene?
Zašto su zaboravljene? Zašto su njihove ideje brisane, a njihove priče zakopane? Postoji više teorija. Jedna je da su žene bile previše inteligentne, previše utjecajne i previše samostalne za svijet koji je vodio muškarci. Druga je da su žene bile previše vjerske, previše moralne i previše etičke za svijet koji je vodio muškarci. Treća je da su žene bile previše različite, previše neobične i previše nepridržavne za svijet koji je vodio muškarci.
Ali neka je istina da su žene bile zaboravljene. Zaboravljene su zbog svojih ideja, zbog svojih postignuća, zbog svojih života. Zaboravljene su zbog toga što su bile žene.
Kako ih vratiti?
Kako ih vratiti? Kako ih ponovno učiniti vidljivima, čujnima i utjecajnim? Postoji više načina. Jedan je da se pišu knjige, da se pišu članaci, da se pišu eseji. Drugi je da se organiziraju konferencije, da se organiziraju predavanja, da se organiziraju radionice. Treći je da se organiziraju izložbe, da se organiziraju projekcije, da se organiziraju predstave.
Ali najvažnije je da se žene ponovno učine vidljivima, čujnima i utjecajnim. Da se njihove ideje ponovno učine čujnima, njihova postignuća ponovno učina vidljivima, njihovi život ponovno učina čujnim. Da se žene ponovno učine dijelom priče, a ne samo izrezanim stranicama.
FAQ
Tko je bila Hypatia?
Hypatia je bila matematičarka, filozofkinja i učiteljica iz Aleksandrije. Bila je jedna od najpoznatijih žena antičkog svijeta, a njena smrt je simbolična za zaboravljene žene filozofkinje.
Zašto su žene filozofkinje zaboravljene?
Žene filozofkinje su zaboravljene zbog svojih ideja, zbog svojih postignuća, zbog svojih života. Zaboravljene su zbog toga što su bile žene, a njihove priče su sistematski brisane i zakopane u pijesku vremena.
Kako možemo vratiti zaboravljene žene filozofkinje?
Možemo vratiti zaboravljene žene filozofkinje tako što ćemo pisati o njima, govoriti o njima, organizirati događaje o njima. Najvažnije je da se žene ponovno učine vidljivima, čujnima i utjecajnim.
