Vrtoglavica je čest simptom koji se može pojaviti kod različitih zdravstvenih stanja i uzrokovati značajnu smetnju u svakodnevnom životu. Najčešći uzrok je poremećaj ravnoteže u unutarnjem uhu, poznat i kao vestibularni poremećaj, koji može biti posljedica infekcije, upale ili ozljede. Drugi uzroci uključuju nisku razinu šećera u krvi, dehidraciju, anemiju te probleme s krvnim tlakom, poput hipotenzije ili hipertenzije. Vrste vrtoglavice razlikuju se po trajanju i intenzitetu: kratkotrajna, koja traje sekunde, i dugotrajna, koja može trajati minute ili dulje.
Za pravilnu dijagnostiku liječnik najprije provodi detaljan razgovor s pacijentom, prikupljajući informacije o učestalosti, trajanju i okidačima simptoma. Fizikalni pregled uključuje testiranje ravnoteže, praćenje očnog pokreta i provjeru sluha. Dodatni dijagnostički postupci mogu biti audiometrija, vestibularni testovi, poput rotacijskog testiranja, te snimanje magnetnom rezonancijom ili računalnom tomografijom kako bi se isključile strukturalne abnormalnosti. Laboratorijski nalazi mogu otkriti infekciju, nedostatak željeza ili poremećaj elektrolita.
Liječenje vrtoglavice ovisi o uzroku. Ako je uzrok infekcija, propisuje se odgovarajuća antibiotska terapija. U slučajevima vestibularnog poremećaja često se preporučuje vestibularna rehabilitacija, koja uključuje vježbe za jačanje ravnoteže i koordinacije. Također, važna je hidratacija, pravilna prehrana bogata vitaminima i mineralima te izbjegavanje naglih promjena položaja tijela. Kod pacijenata s niskim krvnim tlakom preporučuje se postepeno ustajanje i unos dovoljno tekućine. Ako se simptomi ne povuku, liječnik može propisati lijekove koji smanjuju mučninu i stabiliziraju vestibularni sustav.
Prevencija vrtoglavice temelji se na zdravom načinu života: redovita tjelovježba, izbjegavanje pušenja, kontrola kroničnih bolesti poput dijabetesa i hipertenzije te redoviti odmor. Svaki novi napad vrtoglavice treba prijaviti stručnjaku kako bi se pravovremeno otkrio uzrok i spriječile moguće komplikacije.
