Vodič kroz izračun bolovanja: ključni koraci i promjene do 2026. godine

U ovom članku objasnit ćemo kako se pravilno računa 42 dana bolovanja i što taj period znači za poslodavce, zaposlenike i HZZO. Fokusirat ćemo se na točne brojke, relevantne dokumente, praktične primjere i očekivane promjene koje stupaju na snagu u budućim mjesecima. U jednoj rečenici: 42 dana bolovanja kako se računa nije samo matematički zadatak, već i procedura koja utječe na sigurnost zaposlenika i financijsku likvidnost poslodavaca.

42 dana bolovanja kako se računa: osnove i važna pravila

Što se računa u prvih 42 dana bolovanja?

U Hrvatskoj, prvih 42 dana bolovanja isplaćuje poslodavac. Nakon toga, prijelaz na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) za isplatu naknada. Ova faza odražava snažnu političku odluku o zaštiti zaposlenika tijekom prvog razdoblja bolesti, dok se dalje prebacuje na sustav zdravstvenog osiguranja.

Kako se računa prosječna plaća i baza za izračun?

Naknada za bolovanje računa se na temelju prosječne bruto plaće koju je zaposlenik ostvario u posljednjih šest mjeseci prije početka bolovanja. Ako zaposlenik nije imao najmanje dvije plaće u tom razdoblju, postoje posebna pravila koja se primjenjuju, često koristeći minimalnu osiguravajuću osnovicu. U svakom slučaju, glavni element je prosječna plaća koja formira dnevni iznos naknade.

Minimalni i mogući povećani iznosi

Prema trenutačnom sustavu, naknada nije isključivo fiksna. Zakon propisuje da iznos bude najmanje 70% obračunske osnove, ali postoje iznimke i mogućnosti povećanja, ovisno o kolektivnim ugovorima ili internim pravilnicima. S tim u vezi, vrijednosti mogu varirati te postoje odredbe koje mogu povećati dnevni iznos u određenim slučajevima (npr. ozljede na radu, profesionalne bolesti, ili dodatna sigurnosna pravila iz kolektivnih ugovora).

42 dana bolovanja kako se računa u praksi: primjer i scenariji

Primjer 1: standardni slučaj prije promjena

Zaposlenik ima šestomjesečnu prosječnu bruto plaću od 2.000 EUR mjesečno. Pretpostavimo da se dnevni iznos računa na temelju tog prosjeka: 2.000 EUR / 30 dana ≈ 66,67 EUR dnevno. 70% od toga iznosa je približno 46,67 EUR dnevno. Budući da najmanja dnevna naknada prije promjena iznosi 110,36 EUR, u ovom slučaju iznos koji zaposlenik dobiva bio bi 110,36 EUR dnevno za 42 dana bolovanja. Ukupna isplata iznosila bi otprilike 4.632,96 EUR.

Primjer 2: promjene i povećanja (od 1.8.2025.)

U istom scenariju iznosi 66,67 EUR dnevno prije promjene. Nakon promjena od 1.8.2025. dnevna minimalna naknada poskočila je na 353,15 EUR, a maksimalna na 995,45 EUR. U ovoj situaciji zaposlenik bi primio najmanje 353,15 EUR po danu, pa bi za 42 dana ukupna isplata bila 14.832,30 EUR. Ovakav okvir pokazuje značajno povećanje koje se planira kako bi se zaposlenicima osigurala veća sigurnost tijekom duljih bolovanja.

Što u praksi znači za poslodavce?

Do 42 dana, poslodavci su odgovorni za isplatu naknade iz prvotnog osiguranja prema propisima. Nakon tog razdoblja, HZZO preuzima isplatu. Ove promjene nisu samo matematički prijenos tereta, već i prilika za bolje planiranje budžeta, uz jasno definiran tijek dokumentacije i procesa. U mnogim slučajevima, zaposlenici i poslodavci zajedno se usklađuju oko eventualnih povećanja koja dolaze s kolektivnim ugovorima ili izmjenama zakona.

Promjene od 1.8.2025.: što se mijenja i zašto su važne

Novi iznosi minimalne i maksimalne dnevne naknade

Važna novost je povećanje minimalne dnevne naknade s €110,36 na €353,15 i povećanje maksimalne dnevne naknade s €565,04 na €995,45. Ove izmjene imaju za cilj pružiti dodatnu financijsku sigurnost tijekom duljih razdoblja bolovanja, uključujući slučajeve njege bolesnog djeteta i teže zdravstveno situacije. Upute sugeriraju da se ove nove granice primjenjuju automatski kada isplaćuju HZZO, dok poslodavci primjenjuju nova ograničenja prilikom svojih isplata.

Kako se primjenjuju promjene: HZZO vs poslodavac

HZZO automatski primjenjuje nove limite na temelju svojih izmjena, dok poslodavci imaju obavezu primijeniti ta nova ograničenja prilikom izračuna isplata koje su njihova odgovornost. Iako se radi o jednostavnoj promjeni brojki, posljedice su značajne po novčani tok poslodavaca, osobito onih s višim prosječnim plaćama. Također, za određene situacije (npr. ozljede na radu, profesionalne bolesti ili drugi specifični slučajevi) iznosi mogu biti izuzeti iz ograničenja.

Administrativni postupak: dokumentacija, isplata i povrat HZZO-a

Koja dokumentacija je potrebna?

Ključni dokument je R1 obrazac, koji poslodavac mora ispuniti i dostaviti kako bi opravdao isplatu naknada zaposleniku i eventualni povrat sredstava od HZZO-a. R1 obrazac služi kao službeni dokaz o iznosu i trajanju bolovanja te o temelju za obračun. U praksi, poslodavac prilikom obračuna koristi podatke iz R1 obrasca ili ekvivalentnih dokumentacija zaposlenika.

Koraci i rokovi koje treba pratiti

Koraci variraju ovisno o internim pravilima tvrtke, ali opći okvir uključuje: provjeru prosječne plaće za prethodnih šest mjeseci, izračun dnevne naknade na temelju postavljenih pravila (70% baze ili prema novim minimalnim iznosima), izračun za 42 dana, popunjavanje R1 obrasca, isplata poslodavca te eventualni zahtjev za uboj HZZO-u za nadoknadu. Rokovi su često povezani s administrativnim rokovima koji su definirani u kolektivnim ugovorima ili pravilnicima tvrtke.

Praktični savjeti za poslodavce

Najbolji pristup je imati jasnu internu proceduru koju zaposlenici mogu lako pratiti. Redovito ažurirajte obračunske tablice s novim iznosima nakon promjena, posebno kada se uvode značajne promjene poput onih iz 2025. godine. Transparentnost u komunikaciji s zaposlenicima pomaže izbjeći nesporazume i povećava povjerenje u sustav.

Usporedbe i scenariji: X vs Y, pro i kontra

HZZO vs poslodavac: kada se gdje isplaćuje

• Prvih 42 dana: isplaćuje poslodavac, jer su ta razdoblja financijski pokrivena iz radnog osiguranja poslodavaca.
• Nakon 42 dana: isplata prelazi na HZZO, što znači da se dodatna isplata temelji na novim pravilima i limitima HZZO-a.
• Prednost za zaposlenika: ako kolektivni ugovor ili internim pravilnikom postoji mogućnost povećanja isplate iznad 70%, zaposleni mogu imati bolju naknadu.

Pros/cons promjena 2025. godine

• Pros: značajno povećanje minimalne dnevne naknade pruža veću sigurnost zaposlenicima na duljim bolovanjima; HZZO nudi jasnija pravila i veće plafone za slučajeve dugotrajnijih bolesti; učinkovitije je planiranje proračuna u organizacijama.
• Cons: poslodavci moraju prilagoditi obračune i administrativne procedure; veći iznos može povećati troškove za tvrtke, posebno za one s većom prosječnom plaćom; potrebno je dodatno obučiti HR timove o novim pravilima.

Studije slučaja i praktične primjene

Studija slučaja A: srednja tvrtka s 120 zaposlenika

Tvrtka ima prosječnu plaću od 1.600 EUR mjesečno. Prvi put u godini došlo je do dulje bolovanja jednog od zaposlenika. Prije promjena, dnevna naknada bi mogla biti oko 110 EUR dnevno (ili manje ako nije ispunjen minimalni prag), što znači 42 dana oko 4.620 EUR. Nakon promjena 2025., isti zaposlenik bi imao dnevnu naknadu od minimalno 353,15 EUR, pa bi ukupno primio oko 14.832 EUR za 42 dana. Ova razlika značajno mijenja troškove tvrtke i postavlja pitanja o planiranju rizika u HR-u.

Studija slučaja B: velika korporacija i ozljeda na radu

U slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti, iznos naknade može biti izuzetak od standardnih ograničenja. Tvrtka mora osigurati pravilnu dokumentaciju za takve slučajeve i osigurati da zaposlenik prima najviše dopuštene dnevne naknade. U ovakvim slučajevima, HZZO može primijeniti posebne odredbe, a ukupni iznos može biti veći od standardne dnevne naknade koje vrijede za druge slučajeve.

Povijest, budućnost i očekivanja: gdje se nalazimo danas

Istorijski kontekst i evolucija regula

Zakonske odredbe o bolovanju mijenjale su se sporadično, a dugotrajno razdoblje bez promjena (od 2006. do 2025.) postavilo je kontekst za značajno povećanje. S obzirom na najavljene promjene, sustav se prilagođava novim ekonomskim uvjetima i potrebama zaposlenika. Povijesno gledano, maksimalne naknade nisu bile podvrgnute značajnijim izmjenama, pa 2025. i 2026. donose novu dinamičnost u cijelom okviru.

Gdje idemo: buduće mogućnosti i prilagodbe

Razmatra se dodatno usklađivanje sa socijalnim osiguranjem i mogućnost daljnjih prilagodbi kroz kolektivne ugovore i buduće zakonske izmjene. Cilj je kontinuirano povećanje financijske sigurnosti tijekom duljih bolovanja, uz jasno definiran obrazac kako bi poslodavci imali stabilan okvir za planiranje radne snage i troškova.

Zaključak

Razumijevanje 42 dana bolovanja kako se računa ključno je za pravilno planiranje i transparentnu komunikaciju unutar tvrtki. Prvih 42 dana ostaje odgovornost poslodavca, dok nakon toga na scenu stupa HZZO s vlastitim pravilima i iznosima. Promjene zakona koje stupaju na snagu 1.8.2025. donose značajno povećanje dnevnih naknada, što predstavlja bolju financijsku sigurnost za zaposlenike, ali i veći izazov za poslodavce koji moraju prilagoditi svoje procese obračuna. Kao HR stručnjak treba biti informiran, organiziran i proaktivan, kako bi se osiguralo da svi zaposlenici dobiju pravilnu naknadu na pravovremen način, bez nepotrebnih krugova papirologije.

Najčešća pitanja (FAQ)

1. Koji je početni period za isplatu bolovanja od strane poslodavca? Prvih 42 dana bolovanja isplaćuje poslodavac, nakon čega isplaćivanje prelazi na HZZO.
2. Kako se izračunava dnevna naknada? Naknada se temelji na prosječnoj bruto plaći u posljednjih šest mjeseci prije početka bolovanja; minimalni iznos može biti zajamčen koristeći 70% osnove, ali postoji i minimalna dnevna naknada koja se primjenjuje prije budućih promjena.
3. Što se mijenja 1.8.2025. godine? Minimalna dnevna naknada povećava se sa 110,36 EUR na 353,15 EUR, dok maksimalna dnevna naknada raste s 565,04 EUR na 995,45 EUR.
4. Što znači R1 obrazac u praksi? R1 obrazac služi kao službeni dokument za izračun i dokumentaciju isplate bolovanja te je ključan za povrat sredstava od HZZO-a.
5. Postoje li iznimke od ograničenja? Da, određene situacije (npr. ozljede na radu, profesionalne bolesti) mogu biti izuzete od standardnih limita.

Semantičke ključne riječi: HZZO, R1 obrazac, prosječna plaća, osnovica, dnevna naknada, bolovanje, isplata bolovanja, poslodavac, zaposlenik, promjene 2025.

Ukratko, „42 dana bolovanja kako se računa“ nije samo tehničko pitanje; radi se o osiguranju prihoda zaposlenika u ranim fazama bolesti i prilici za organizacije da usklade svoje financijske i administrativne procese s novim pravilima. Budući da su promjene značajne, preporučljivo je redovito provjeravati službene smjernice i, po potrebi, konzultirati stručnjake iz HR-a kako biste ostali u skladu s najnovijim propisima.