Upozorite starije: Prevaranti u Zagrebu opet koriste scam “Mama, doživjela sam nesreću”

Sve više starijih osoba u Zagrebu postaje žrtvom nove verzije starog trika – telefonskog ili SMS scama s porukom “Mama, doživjela sam nesreću”. Prevaranti stvaraju osjećaj panike i žurnosti, predstavljajući se kao liječnici ili bližnji, i tražeći novac za hitne medicinske zahvate. Stariji su ljudi posebno pogođeni ovakvim prevarama jer češće vjeruju nepoznatim pozivateljima i slabije prepoznaju znakove lažnih poruka.

Zato je važno stalno ih upozoravati, educirati i podsjećati da nikome ne daju svoje podatke niti otvaraju vrata nepoznatima. Više o stvarnim iskustvima i korisnim savjetima za zaštitu možete pronaći i u ovom članku, gdje se opisuje nedavni slučaj iz Zagreba. Prevencija je ključ – informiranost spašava ne samo novac, već i živce.

Kako funkcionira prijevara “Mama, doživjela sam nesreću”?

Ova prevara postala je jedan od najčešćih načina na koje prevaranti ciljaju starije osobe u Hrvatskoj. U samo nekoliko minuta, kroz poziv ili poruku, žrtva može biti uvjerena da se njezinoj djeci ili unučadi dogodila strašna nesreća i da su hitno potrebni novac ili podaci. Scenariji su uvjerljivi, emocionalno nabrijani i često dolaze u trenucima dana kada su ljudi najranjiviji.

Psihološke tehnike manipulacije: Zašto se ljudi ‘upecaju’?

Prevaranti znaju kako “pritiskom na prave tipke” aktivirati snažne emocije kod žrtve. Ova vrsta prijevare posebno pogađa jer:

• Panika i strah: Kada osoba primi vijest da je netko od najmilijih doživio prometnu nesreću, mozak često reagira šokom i blokira kritičko razmišljanje. U tom trenutku najvažnija je briga za člana obitelji, a ne logičko preispitivanje informacija.
• Empatija i duboka povezanost: Stariji ljudi često su vrlo povezani s obitelji i žele pomoći pod svaku cijenu. Prevaranti iskorištavaju tu osjećajnost, predstavljajući se kao liječnici, policajci ili čak kao sama djeca ili unuci.
• Želja za pomoći: Ljudi prirodno žele spasiti voljene od nevolje. Prevaranti traže brzu reakciju i time dodatno pojačavaju pritisak, oduzimajući žrtvi vrijeme za razmišljanje ili provjeru.

Ove prevare koriste osobne podatke koje su prethodno saznali ili naslutili, a često čak i imitiraju glasove ili koriste poznate izraze kako bi dodatno uvjerili žrtvu.

Tipični kanali komunikacije: SMS, WhatsApp i pozivi

Najčešće korišteni alati u ovoj prevari su:

• Telefonski pozivi s nepoznatih ili prikrivenih brojeva, često lažno prikazani kao brojevi medicinskih ustanova ili hitnih službi.
• Poruke na aplikacijama poput WhatsAppa i SMS-a koje sadrže kratke, ali zastrašujuće poruke – npr. “Mama, pomozite, imala sam nesreću! Hitno mi treba novac”.
• E-mailovi s lažnim potpisima poznatih institucija ili s privitcima koji izgledaju službeno.

Prevaranti često koriste tehnologiju za prikrivanje svog identiteta:

• Promjena broja pozivatelja (tzv. “spoofing”), pa žrtva na ekranu vidi poznati ili službeni broj.
• Korištenje unaprijed pripremljenih scenarija i lažnih profila na društvenim mrežama.
• Često prikupljaju podatke o žrtvi s interneta prije kontakta, čime povećavaju vjerodostojnost priče.

Photo by Andrea Piacquadio

Važno je napomenuti da je u zadnjih nekoliko mjeseci značajno porastao broj ovakvih pokušaja na području Zagreba, osobito u Novom Zagrebu, a policija stalno poziva građane na oprez. Često savjetuju da se svaki sumnjiv poziv ili poruka odmah provjeri s članovima obitelji ili službenim institucijama prije nego što se poduzme bilo kakva radnja.

Ako želite vidjeti primjer iz stvarnog života i više saznati o ovoj vrsti prijevare, pročitajte autentično iskustvo objavljeno na portalu Dnevno: Hrvat upozorava umirovljenike: ‘Pazite se doktora, 90-godišnjak požurio na Rebro pa saznao istinu’.

Pamćenje nekoliko osnovnih pravila i edukacija starijih može spasiti i novac i živce.

Zašto su stariji građani posebno ugroženi?

Starije osobe često su na meti prevaranata zbog svoje dobi i čitavog niza okolnosti koje ih čine ranjivima. U današnje vrijeme, mnogi stariji žive sami, imaju manje društvenih kontakata i lošiji pristup suvremenim informacijama. To ih dovodi u situaciju gdje lakše povjeruju lažnim pričama, osobito kad je riječ o zdravlju ili obitelji. Nije rijetkost da ih lažni doktori, policajci ili “poznata lica” pokušaju uvjeriti kako je nekoj voljenoj osobi potrebna hitna pomoć.

Slabija digitalna pismenost i informiranost

Velik broj starijih građana nije naviknut koristiti internet i napredne digitalne alate. To znači da im je teže razlikovati prave od lažnih informacija ili prepoznati znakove online prijevara. Mnogi ne znaju što je “spoofing” broja ili kako se provjerava identitet osobe koja ih kontaktira putem telefona.

• Stariji često ne koriste aplikacije za provjeru brojeva ili poruka.
• Teže im je razumjeti nove vrste prevara koje koriste tehnologiju.
• Rijetko prate najnovije vijesti o novim oblicima prijevara.

Emocionalna povezanost i povjerenje

Obiteljske veze su kod starijih često posebno snažne. Ako prime vijest da je dijete ili unuk u opasnosti, strah i panika mogu ih navesti da donesu nagle odluke bez provjere. Žele pomoći po svaku cijenu, što prevaranti znaju iskoristiti.

• Stariji ljudi duboko vjeruju autoritetima (liječnici, policija).
• Povjerenje prema nepoznatim osobama može biti veće, pogotovo ako zvuče uvjerljivo.
• Osjećaj izoliranosti pojačava potrebu da im netko “pomogne” ili ih kontaktira.

Socijalna isključenost i financijski pritisak

Prema podacima, oko 35% starijih osoba u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva. Još je teže onima koji su sami, gdje taj postotak penje i do 60%. Minimalna primanja su daleko ispod osnovnog praga potreba. U takvim uvjetima, stariji su često i pod pritiskom vlastitih financija, što ih čini lakim metama za one koji pokušavaju izvući novac prevarom.

• Mnogi stariji teško pristupaju socijalnoj zaštiti, što im dodatno smanjuje sigurnost.
• Prijetnja beskućništvom i nemogućnost ostvarivanja osnovnih prava čest su problemi.
• Nedostatak pouzdane podrške stvara osjećaj bespomoćnosti.

Pogledajte više o riziku siromaštva kod starijih u izvještaju Svaka peta osoba u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva.

Više rizika od nasilja i zloupotrebe

Osim prevara, stariji su češće žrtve drugih oblika nasilja, uključujući psihičko i financijsko zlostavljanje, najčešće od strane bližnjih. O problemu se malo govori, a mnogi slučajevi ostaju neprijavljeni zbog srama ili nepovjerenja prema sustavu.

• Financijsko i emocionalno zlostavljanje često se događa unutar obitelji.
• Strah od prijave i osjećaj srama dodatno otežavaju rješavanje problema.
• Te posljedice utječu na zdravlje, uzrokujući stres, depresiju i tjeskobu.

Više o ovom problemu pročitajte u članku Stariji građani često pod rizikom od nasilja.

Zakonske prepreke i nedovoljna zaštita

Stariji se često susreću s kompliciranim administrativnim postupcima ako žele zatražiti pomoć ili prijaviti prijevaru. Nedostatak jasnih informacija i podrške usporava cijeli proces i čini ih još ranjivijima.

• Nejasni procesi prijave prijevara.
• Slaba koordinacija između institucija i centara za pomoć.
• Rijetka i nedovoljna edukacija.

Jasno je da su stariji građani jedna od najugroženijih skupina u društvu. Zato je stalna edukacija, informiranje i podrška ključna u zaštiti njihovih prava i sigurnosti.

Stvarna iskustva žrtava iz Zagreba

Priče iz stvarnog života najbolje otkrivaju koliko su telefonske prevare bolne i opasne za starije građane. U Zagrebu su ovakve prijevare postale svakodnevica, a iza svakog broja telefona i svake lažne poruke kriju se stvarni ljudi i njihove obitelji, često uznemireni i oštećeni.

Jedan poziv koji mijenja sve

Stariji bračni par iz Novog Zagreba doživio je klasičnu “Mama, doživjela sam nesreću” prijevaru. Nepoznata osoba predstavila se kao doktor s poznate zagrebačke bolnice. Glas s druge strane žice tvrdio je da je njihova kći teško stradala u prometnoj nesreći i da je za hitnu operaciju potrebno 15.000 eura. Djed, gotovo devedeset godina star, nije ni sumnjao u priču nego se odmah zaputio prema bolnici. Tek tamo mu je osoblje objasnilo da je sve prevara i da njegova kći nije ni primljena na odjel.

Ovakvih primjera ima sve više, posebno u zagrebačkim kvartovima gdje stariji često žive sami ili su izolirani od obitelji. Policija sve češće zaprima dojave o sličnim pozivima gdje prevaranti traže novac pod izlikom spašavanja ili hitne pomoći članu obitelji.

Osjećaj srama i nesigurnosti nakon prijevare

Žrtve ovakvih prijevara najčešće ostaju s osjećajem srama, poniženja i nesigurnosti. Mnogi ne žele ni priznati što im se dogodilo, bojeći se osude okoline ili reakcije djece i rodbine. Osim financijskog, gubitak povjerenja u ljude i vlastitu sposobnost prosuđivanja često ostavlja veće rane.

• Povjerenje prema institucijama i nepoznatim osobama naglo pada.
• Strah od ponovne prijevare često dovodi do osamljenosti i zatvaranja u sebe.
• Mnogi se kasnije boje i običnih telefonskih poziva, čak i od članova obitelji.

Statistika i najčešći obrasci

Prema dostupnim podacima, u Zagrebu se godišnje prijavi više od 1.700 starijih žrtava raznih oblika prijevara. Najčešće su to ljudi stariji od 60 godina, od kojih su mnogi socijalno izolirani ili informacijski nepismeni. Ove osobe često drže veće iznose gotovine kod kuće jer ne vjeruju bankama ili im je otežan pristup financijskim uslugama.

Najčešći obrasci prijevare uključuju:

• Telefonske pozive s lažnim identitetima – liječnici, policajci, bankari.
• Lažne poruke putem SMS-a ili WhatsAppa koje izazivaju paniku.
• Scenariji povezani s nesrećama, hitnim operacijama ili problemima u inozemstvu.

Prevaranti vješto manipuliraju emocijama, posebno koristeći tugu, strah i osjećaj žurnosti. Često ciljaju one koji žive sami, koji su već pretrpjeli gubitke ili su slabije povezani s obitelji.

Što žrtve poručuju drugima?

Oni koji su bili žrtve ovakvih prijevara danas često žele upozoriti druge i podijeliti svoje iskustvo. Najvažnije poruke iz njihovih priča su:

• Nikada ne donosite odluke ishitreno, bez provjere priče s članovima obitelji ili osobljem službenih institucija.
• Ne dajte nikome novac ili osobne podatke putem telefona, bez 100% sigurnosti tko je s druge strane.
• Uvijek prijavite sumnjive pozive policiji ili na online platforme za prijavu prijevara, kako bi upozorili i druge.

Više stvarnih iskustava i korisnih savjeta možete pronaći na portalima i servisima koji prikupljaju povratne informacije žrtava, kao što su iskustva.com.hr i službene stranice za prijavu sumnjivih brojeva.

Ove priče snažno podsjećaju koliko je važno razgovarati sa starijima, graditi povjerenje i biti im podrška. Samo tako ćemo smanjiti broj žrtava i povećati sigurnost naših najranjivijih sugrađana.

Savjeti za zaštitu: Kako prepoznati i spriječiti prijevaru

U moru informacija i sve češćih pokušaja prijevara, posebno onih usmjerenih prema starijim osobama, važno je znati kako se zaštititi. Prijevare poput one s porukom “Mama, doživjela sam nesreću” ciljaju na emocije i paniku kako bi izvukle novac ili osobne podatke. Pravilna reakcija i pravovremena edukacija mogu spriječiti velike štete i sačuvati mir u obitelji.

Što učiniti kada dobijete sumnjivu poruku?

Ako vas ili vaše bližnje nazove nepoznata osoba koja tvrdi da je netko u obitelji u nevolji i traži novac ili osobne podatke, važno je postupiti odmah, ali s hladnom glavom:

1. Ne paničarite niti trenutno reagirajte. Prevaranti računaju na brz odgovor i impulsivne odluke.
2. Nemojte slati novac ili dijeliti osobne podatke preko telefona ili poruka.
3. Provjerite informaciju. Odmah kontaktirajte člana obitelji za kojeg tvrde da je u nevolji, ili nazovite službenu ustanovu (npr. bolnicu ili policiju).
4. Zapišite broj s kojeg ste dobili poziv ili poruku. To može pomoći policiji.
5. Obavijestite policiju. Prijavite svaki sumnjivi poziv ili poruku na najbližu policijsku postaju ili na broj 192. Policija može intervenirati i obavijestiti druge.
6. Upozorite druge. Podijelite iskustvo s obitelji i susjedima kako bi i oni bili oprezni.

Brza i odlučna reakcija može zaustaviti prijevaru i spriječiti veće posljedice.

Uloga obitelji i zajednice u sprječavanju prijevara

Zaštita starijih osoba ne može ovisiti samo o njima samima. Obitelj i zajednica imaju ključnu ulogu u edukaciji i podršci:

• Redovito razgovarajte sa starijim članovima obitelji. Objasnite im kako funkcioniraju ove prijevare i zašto je važno ne vjerovati nepoznatim pozivateljima.
• Pomozite im naučiti osnove sigurnosti na telefonu i internetu. Pokažite im kako provjeriti identitet osobe koja ih kontaktira.
• Budite im podrška u trenucima sumnje ili panike. Ponekad će im jednostavno trebati netko kome mogu vjerovati prije nego što donesu odluku.
• Organizirajte susrete ili radionice u zajednici za edukaciju starijih. Grupni razgovori mogu pomoći u širenju informacija i smanjenju osjećaja usamljenosti.
• Podijelite informacije o aktualnim prijevarama putem lokalnih društvenih mreža ili oglasnih ploča. Širenjem svijesti smanjuje se broj žrtava.
• Potaknite starije da uvijek imaju pri ruci kontakte za hitne slučajeve i članove obitelji. Tako mogu brzo provjeriti informacije.

Zajedničkim snagama i otvorenom komunikacijom možemo značajno smanjiti uspješnost ovakvih prijevara.

Photo by Parij Photography

Zaključak

Prevare poput one s porukom “Mama, doživjela sam nesreću” i dalje su velika prijetnja za starije osobe u Zagrebu. Stalna edukacija i razgovor s njima ključni su kako bi znali prepoznati lažne pozive i poruke.

Važno je graditi povjerenje i poticati starije da uvijek provjeravaju informacije kod rodbine ili službenih izvora prije nego reagiraju. Suradnja obitelji, zajednice i institucija može značajno smanjiti uspješnost ovakvih prijevara.

Budite budni i pomognite onima koji su najranjiviji, jer upozorenje i informiranost spašavaju živce, novac i često sigurnost. Pozovite svoje bližnje na oprez i ne dopustite da prevaranti uspiju.