Smrt Timothyja Evansa 1950. godine ostala je jedan od najtragičnijih primjera pogrešnog pravosuđa u modernoj britanskoj povijesti. Iako je osuđen i pogubljen za ubojstvo vlastite kćeri, kasnije istrage otkrile su da je vjerojatno bio nevin. Ovaj događaj potaknuo je široku javnu raspravu o smrtnoj kazni i doveo do temeljnih promjena u kaznenom zakonodavstvu Ujedinjenog Kraljevstva.
Sadržaj...
Pozadina i suđenje
Timothy Evans, vozač kamiona iz Walesa, s mladom suprugom Beryl i jednogodišnjom kćeri Geraldine živio je u londonskoj četvrti Rillington Place. U travnju 1949. godine otkrivena su tijela Beryl i njihove kćeri, a policija je odmah uhitila Evansa pod optužbom za ubojstvo.
Dokazi protiv njega bili su slabi: nije pronađen nikakav fizički trag koji bi ga povezao s ubojstvima, a svjedoci su izjavili da su čuli samo šumove iz susjednog stana. Najvažniji element u postupku bila su njegova izjavna priznanja, koja je dao nakon dugog ispitivanja, a bez prisustva odvjetnika. Sud je na temelju tih izjava izrekao smrtni kaznu, a 9. ožujka 1950. godine Evans je obješen u zatvoru Pentonville.U isto vrijeme u istoj zgradi živio je John Christie, koji je kasnije otkriven kao serijski ubojica. Njegova prisutnost i nedostatak temeljitog istraživanja doprinijeli su pogrešnoj presudi.
Otkrivanje istine i javna reakcija
Godine 1953. policija je uhićenog Christiesa povezala s nizom žrtava čiji su ostaci pronađeni u zidovima njegove kuće. Christie je priznao ubojstvo šest žena, uključujući i Beryl Evans. Iako nije izričito priznao ubojstvo Geraldine, stručnjaci su zaključili da je vjerojatno i on odgovoran za smrt djevojčice.Javna reakcija bila je snažna. Mediji su iznosili priče o slaboj obrani Evansa i o tome kako je policija propustila temeljito istražiti susjedove aktivnosti. Pitanja su se počela postavljati o pouzdanosti izjava dobivenih bez pravne pomoći i o mogućnosti da je Evans bio žrtva manipulacije tijekom ispitivanja.
Ubrzo su se pojavile organizacije zagovornice pravde koje su zahtijevale reviziju slučaja i ukidanje smrtne kazne. Njihov rad doprinio je političkim debatama koje su se vodile u parlamentu.
Posljedice po kazneno pravo
Evansov slučaj imao je izravan utjecaj na reforme britanskog kaznenog sustava. Nakon dugogodišnjih rasprava, 1965. godine donijeta je Zakonodavna reforma koja je:
- Ograničila primjenu smrtne kazne na najteže zločine, isključujući ubojstva koja su bila predmet sumnje u krivnju.
- Uvela pojam smanjene krivnje, čime je omogućeno
