U svijetu tehnologije rijetko se događa događaj koji može trajno promijeniti pravni okvir korištenja podataka na internetu, ali upravo se to dogodilo kada je New York Times podnio tužbu protiv tvrtke OpenAI i njezinog glavnog investitora, Microsofta. U središtu ovog pravnog spora nije samo pitanje novca, već temeljna etika i zakonitost načina na koji se treniraju moderni veliki jezični modeli (LLM), poput ChatGPT-a.
Ova tužba predstavlja prekretnicu jer izravno preispituje koncept “fair use” (poštenog korištenja) podataka. Dok programeri tvrde da je analiza javno dostupnih podataka nužna za razvoj tehnologije, izdavači smatraju da je riječ o masovnom krađenju intelektualnog vlasništva u svrhu komercijalne koristi. Za čitatelje i korisnike AI alata, ishod ovog spora mogao bi odrediti budućnost pristupa informacijama i način na koji ćemo konzumirati vijesti.
Sadržaj...
Srž spora: Kako AI “uči” na račun novinara
Glavna optužba New York Timesa temelji se na tvrdnji da je OpenAI koristio milijune članaka iz njihovog arhiva bez ikakvog dopuštenja ili financijske naknade. Proces treniranja umjetne inteligencije zahtijeva ogromne količine teksta kako bi model naučio gramatiku, kontekst, činjenice i stil pisanja. U tom procesu, članci vrhunskih novinarskih kuća služe kao “gorivo” za razvoj pametnijih odgovora.
Problem koji ističe New York Times nije samo u samom procesu učenja, već u rezultatu. Tvrdilje se da ChatGPT sada ne služi samo kao alat za pomoć, već kao izravan konkurent novinama. Kada korisnik postavi pitanje o aktualnim događanjima, AI često generira odgovore koji su toliko precizni i detaljni da korisnik više nema potrebu posjetiti izvorni izvor informacija.
Financijski gubitci i problem “doslovnih izvataka”
Jedan od najkritičnijih dijelova tužbe odnosi se na generiranje sadržaja koji je gotovo identičan originalnim člancima. New York Times navodi primjere u kojima ChatGPT proizvodi “doslovne izvatke” iz njihovih tekstova. To je posebno problematično jer su mnogi od tih članaka zaključani iza “paywalla” (sustava pretplate), što znači da su dostupni samo onima koji plaćaju.
Kada AI besplatno pruži sadržaj koji bi inače zahtijevao pretplatu, novinska kuća gubi na dva razina:
- Gubitak prihoda od pretplate: Korisnici više ne vide potrebu za plaćanjem mjesečnog pristupa ako mogu dobiti ključne informacije putem AI chata.
- Smanjenje prometu na web stranici: Manje klikova znači manje prikaza oglasa, što izravno smanjuje prihode od digitalnog oglašavanja.
Sličan problem primijećen je i u tražilici Bing, koju pokreće Microsoft. Navodi se da Bing prikazuje rezultate preuzete s web stranice New York Timesa, ali često izostavlja poveznice na originalne članke, čime se potpuno eliminira mogućnost da čitatelj dođe do izvornog izvora.
Uloga Microsofta i pokušaji mirnog rješenja
Iako je OpenAI primarni razvojni subjekt, Microsoft je uključen u tužbu zbog svoje duboke financijske i tehnološke povezanosti s tvrtkom. Microsoft je uložio više od 10 milijardi dolara u OpenAI, čime je omogućio razvoj i skaliranje ChatGPT-a. Njihova integracija AI alata u ekosustav Binga i Windowsa čini ih, prema tužbi, odgovornima za širenje sadržaja koji krši autorska prava.
Zanimljivo je da New York Times nije odmah krenuo na pravni put. U travnju prethodne godine pokušali su postići “prijateljsko rješenje” s obje strane, tražeći dogovor o licenciranju sadržaja. Međutim, pregovori nisu urodili plodom, što je dovelo do podnošenja tužbe saveznom sudu na Manhattanu, gdje se sada traže odštete u visini od milijardi dolara.
Zaključak i budućnost autorskih prava
Ovaj slučaj nije izoliran, jer se OpenAI u 2023. godini suočio s nizom sličnih tužbi od strane pisaca i umjetnika. Ipak, težina i utjecaj New York Timesa daju ovom sporu posebnu važnost. Ishod će vjerojatno definirati nove zakone o autorskim pravima u digitalnom dobu i prisiliti AI tvrtke da plaćaju za podatke koje koriste za trening svojih modela.
Ako sud presudi u korist novinara, razvoj umjetne inteligencije mogao bi postati znatno skuplji, ali bi istovremeno stvorio održiv model u kojem autori dobivaju adekvatnu naknadu za svoj rad. S druge strane, pobjeda OpenAI-a i Microsofta mogla bi ubrzati inovacije, ali potencijalno ugroziti opstanak tradicionalnog kvalitativnog novinarstva.
