Danas ga bez razmišljanja utipkamo svaki put kad šalemo poruku, a ipak se rijetko tko zapitaje kako je znak @ postao spona između korisničkog imena i adrese elektroničke pošte. Njegova povijest započinje u vrijeme kad su trgovačke tvrtke računovodstvo vodile perom i tintom. Talijanski kupci i trgovci 14. stoljeća koristili su skraćenicu „ad“ koja je izgledom podsjećala na današnju et-znak, a značila je „po cijeni od“. Tako je u Veneciji na papiru pisalo „3 @ 5“ kad bi se htjelo reći „tri jedinice po cijeni od pet lira“. Simbol se brzo proširio po Mediteranu, a u španjolskim knjigama pojavio se kao „arroba“, mjera težine od otprilike 11,5 kilograma.
Sadržaj...
Od trgovačkih knjiga do tipkarskih strojeva
Kad su u 19. stoljeću prvi industrijski pisaći strojevi stigli na tržište, proizvođači su željeli što više znakova na jednoj tipki. Američki inženjeri uključili su et-znak kako bi zadovoljili poslovne korisnike koji su i dalje obračunavali cijene po arrobi. Tijekom stoljeća znak je gotovo nestao iz svakodnevnog pisanja, ali ga nikad nisu izbacili iz tipografskih kompleta. U knjigama se pojavljivao kao raritet, a u javnosti je postao sinonim za „kod“ ili „na lokaciji“. Kad su 1965. inženjeri kompanije Burroughs programirali prvi elektronički računalni sustav za američko Ministarstvo obrane, morali su pronaći znak koji se rijetko koristi uobičajenom engleskom tekstu, a da ga svi tipkarski strojevi imaju. Izbor je pao upravo na @.
Prva elektronička adresa i globalna ekspanzija
Godine 1971. inženjer Ray Tomlinson šalje prvu poruku elektroničke pošte između dva računala u laboratoriju tvrtke BBN. Da bi razlikovao lokalnog korisnika od naziva udaljenog računala, Tomlinson je između njih stavio znak @ jer je „izgledao kao da korisnika drži za ruku i vodi ga prema računalu“. Odluka je bila spontana, a ubrzo postala standard. Do sredine 1980-ih svi internetski poslužitelji koristili su istu shemu, a znak se pojavio na plakatima, u novinskim naslovima i televizijskim reklamama. Hrvatska se pridružila mreži 1991. godine, kad je zagrebačka Znanstvena biblioteka dobila domenu .hr, a prva elektronička adresa sadržavala je upravo et-znak.
Suvremena uporaba i kulturni značaj
Osim što dijeli korisničko ime od imena poslužitelja, @ danas označava i spominjanje na društvenim mreža, a u programskim jezicima služi za pristup poljima objekata. U Španjolskoj i Južnoj Americi znak se i dalje naziva „arroba“, a u Italiji ga mnogi zovu „chiocciola“ (puž). U Hrvatskoj se uobičajilo reći „et-znak“ ili jednostavno „onaj znak“. Zanimljivo je da je 2010. godine Muzej moderne umjetnosti u New Yorku @ uvrstio u svoju stalnu zbirku kao prvi znak koji je postao umjetnički artefakt. Tako se skromna trgovačka sk
