U posljednjih nekoliko godina sve veći broj umirovljenika odlučuje nastaviti raditi i nakon što im se isplaćuje mirovina. Za neke je to način da osiguraju dodatni prihod, za druge je to želja da ostanu aktivni i da se osjećaju korisno u društvu. No, koliko je takav rad dopušten zakonom i kako se obračunava plaća uz mirovinu? U nastavku donosimo pregled najvažnijih pravila, mogućnosti i praktičnih savjeta za sve koji razmišljaju o zaposlenju u mirovini.
Sadržaj...
Pravna osnova – što zakon dopušta
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, umirovljenik smije raditi i primati plaću, ali se u tom slučaju njegova mirovina privremeno obustavlja. Obustava se odnosi na cijeli iznos mirovine, a ne na njegovu djelomičnu komponentu. To znači da se mirovina i plaća ne isplaćuju istovremeno – radnik prima samo plaću, a mirovina se vraća tek nakon što prestane radni odnos ili se ispune drugi zakonski uvjeti.
Za korisnike prijevremene starosne mirovine pravila su ista: ako se zaposle, mirovina se prekida sve dok traje zaposlenje. Nakon prekida, ako je radni staž dovoljno dug (najmanje jedna godina) i ako su ispunjeni uvjeti za povrat mirovine, iznos se ponovno izračunava prema novim podacima.
Kako se obračunava primanja i što se mijenja
Kada umirovljenik započne raditi, poslodavac je obvezan elektroničkim putem podnijeti obrazac eM‑1P najkasnije osam dana prije početka rada. Taj obrazac služi za prijavu na mirovinsko osiguranje i omogućuje da se u evidenciji evidentira novi radni staž. Nakon što se radni odnos završi, poslodavac podnosi obrazac eM‑2P kojim se radnik isključuje iz obveznog mirovinskog osiguranja.
U obračunu plaće nema posebnih odbitaka za mirovinu – radnik plaća porez po općim stopama, a doprinosi za mirovinsko osiguranje iznose onoliko koliko propisuje zakon za sve zaposlene. Jedina razlika je što se mirovina ne isplaćuje paralelno s plaćom, pa se neto primanja sastoji isključivo od plaće.
Ukoliko radnik odluči raditi i nakon što mu se mirovina obnovi, iznos mirovine može se korigirati. To se događa kada se, na temelju novog radnog staža i doprinosa, izračuna veći temelj za mirovinu, što može dovesti do povećanja mjesečne isplate.
Koji su najčešći razlozi za rad u mirovini?
- Dodatni prihod – mirovina često ne pokriva sve životne troškove, osobito u razdoblju kada se povećavaju cijene osnovnih proizvoda.
- Želja za aktivno sudjelovanje – mnogi umirovljenici ne žele provoditi dane isključivo u kući, već traže društvenu interakciju i osjećaj korisnosti.
- Održavanje radnih vješt



