Jadransko more, poznato po svojoj raznolikosti i kristalno čistim vodama, suočava se s novim i kompleksnim ekološkim izazovom. Sve je više prisutnih stranih, odnosno alohtone vrsta organizama koji narušavaju prirodnu ravnotežu ovog područja. Kako bi se spriječila potencijalna ekološka katastrofa i zaštitili lokalni ribarski resursi, znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s međunarodnim partnerima pokrenuli su ambiciozni projekt pod nazivom ALIENA.
Glavni cilj ovog projekta je razvoj sofisticiranog sustava ranog upozoravanja koji će omogućiti pravovremeno otkrivanje i praćenje širenja stranih vrsta. S obzirom na to da se ekosustavi morskih dubina mijenjaju brže nego što smo ranije predviđali, ovakav pristup postaje ključan za očuvanje autohtonih vrsta i održivost gospodarskih aktivnosti koje ovise o moru.
Sadržaj...
Što su alohtone vrste i kako dospijevaju u Jadran?
Alohtone vrste su organizmi koji se nalaze izvan svog prirodnog staništa. Iako se neke od njih mogu pojaviti prirodnim putem, većina dolazi u Jadran uslijed ljudskog djelovanja. Najčešći vektori prijenosa su moderni pomorski transporti. Brodovi, putujući iz udaljenih dijelova svijeta, često prenose organizme u balastnim vodama ili ih transportiraju pričvršćenim za trupove brodova (tzv. biofouling).
Važno je napraviti razliku između strane i invazivne vrste. Svaka strana vrsta nije nužno opasna; ona postaje invazivna tek u trenutku kada uspije uspostaviti stabilnu populaciju i počne štetno djelovati na lokalne organizme, staništa ili ekonomiju. Problem nastaje kada invazivna vrsta počne dominirati ekosustavom, potiskujući domaće vrste iz kojih lokalno stanovništvo i ribari tisućljećima crpe resurse.
Opasnost od morskog oraha i utjecaj na hranidbeni lanac
Jedan od primjernih primjera koji se detaljno proučava u sklopu projekta ALIENA je morski orah, specifična vrsta rebraša podrijetlom iz zapadnog Atlantika. Njegova prisutnost u Jadranu nije bez rizika, jer se hrani zooplanktonom, koji predstavlja jednu od najvažnijih karika u morskom hranidbenom lancu.
Kada populacija morskog oraha postane prevelika, dolazi do izravne konkurencije s domaćim vrstama riba, posebno s malim plavim ribama. Ako strane vrste potroše previše zooplanktona, domaćim ribama ostaje manje hrane, što može dovesti do pada njihovih populacija i, u konačnici, do ekonomskih gubitaka u ribarstvu. Dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen iz Centra za istraživanje mora u Rovinju naglašava da je upravo taj pritisak na izvore hrane najkritičnija točka za održivost jadranskog ekosustava.
Tehnološki pristup projektu ALIENA: Od molekula do aplikacija
Projekt ALIENA (ALIGning Efforts to control Non-indigenous species in the Adriatic sea) predstavlja sinergiju znanosti, tehnologije i građanskog sudjelovanja. Znanstvenici iz Hrvatske i Italije razvijaju zajedničku bazu znanja kako bi uskladili sustave praćenja i brže reagirali na nove prijetnje. Strategija projekta temelji se na tri ključna stupa:
- Računalno modeliranje: Razvijeni su prognostički alati koji analiziraju okolišne uvjete (poput temperature vode i saliniteta) kako bi predvidjeli kada i gdje će uvjeti biti pogodni za širenje određenih stranih vrsta.
- Molekularne metode: Budući da su neki organizmi premali ili previše slični domaćim vrstama da bi ih prepoznali golim okom, koriste se napredne genetske analize za preciznu identifikaciju.
- Građanska znanost: Putem aplikacije “Crafting the Sea”, obični građani, ronioci i ribari mogu prijaviti neobične organizme slanjem fotografija i lokacija, čime se značajno proširuje mreža opažanja.
Ovaj integrirani pristup omogućuje znanstvenicima da ne samo zabilježe pojavu vrste, već i da procjene brzinu njezinog širenja i potencijalni rizik, što nadležnim institucijama daje dragocjeno vrijeme za poduzimanje preventivnih mjera.
Financiranje i međunarodna suradnja
S obzirom na to da more ne poznaje državne granice, suradnja između Hrvatske i Italije je nužna. Projekt se provodi u okviru programa Interreg Italija-Hrvatska 2021.–2027. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2,62 milijuna eura, od čega je najveći dio, oko 2,1 milijun eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
U realizaciji sudjeluje sedam partnera, uključujući Institut Ruđer Bošković i Institut za oceanografiju i ribarstvo, što osigurava multidisciplinarni pristup problemu – od temeljne biologije do primijenjene ekologije i upravljanja resursima.
Zaključak
Širenje stranih vrsta u Jadranu je simptom globalnih promjena i intenzivnog pomorskog prometa, ali i posljedica zagrijavanja mora. Projekt ALIENA ne nudi samo dijagnostiku problema, već i konkretne alate za prevenciju. Kroz kombinaciju visoke tehnologije, međunarodne suradnje i uključivanja javnosti, postoji realna nadahnuća da se negativni utjecaji invazivnih vrsta minimiziraju, čime se čuva prirodno bogatstvo Jadrana za buduće generacije.
Česta pitanja (FAQ)
Je li svaka nova vrsta u Jadranu opasna?
Ne. Mnoge strane vrste su neutralne i ne utječu značajno na ekosustav. Opasnost predstavljaju samo one koje postaju invazivne, odnosno koje agresivno istiskuju domaće vrste ili uništavaju staništa.
Kako ja kao građanin mogu pomoći?
Možete sudjelovati u praćenju putem aplikacije “Crafting the Sea”. Ako primijetite neobičnog morskog organizma, fotografirajte ga i prijavite lokaciju i vrijeme opažanja.
Zašto je rano upozoravanje toliko važno?
Kada se invazivna vrsta jednom potpuno razmotani i uspostavi veliku populaciju, gotovo je nemoguće ukloniti je iz prirode. Rano otkrivanje omogućuje procjenu rizika i potencijalno ograničavanje širenja prije nego što šteta postane nepopravljiva.
