pravila”: “Propaganda iračkog režima: Pamflet o Perzijancima, Židovima i muvama”,

pravila”: “Propaganda iračkog režima: Pamflet o Perzijancima, Židovima i muvama”,

U razdoblju kada je Irak vodio dug i krvav sukob s Iranom, a potom i pod vodstvom Sadama Huseina, državna propaganda postala je sastavni dio svakodnevnog života. Jedan od najpoznatijih primjera takve propagande bio je pamflet pod naslovom Tri koja Bog nije smio stvoriti: Perzijanci, Židovi i muve. Iako je prvi put objavljen još 1940. godine, 1981. ponovo je izdan i distribuiran među školskom djecom kao dio nastavnog materijala. Ovaj članak razmatra podrijetlo, sadržaj i političke posljedice tog djela, te pokazuje kako je jednostavan tekst mogao postati moćno sredstvo za oblikovanje mišljenja cijele generacije.

Povijesni okviri i autor pamfleta

Pamflet je sastavio Khairallah Talfah, visokoplaćeni dužnosnik Bašškog partija i rođak Sadama Huseina. Talfah je bio poznat po svojim nacionalističkim i anti‑zapaljivim stavovima, a njegova djela često su služila kao alat za oblikovanje javnog mnijenja. Originalni tekst, dug deset stranica, nastao je u vrijeme kada je Irak još bio pod britanskim utjecajem, a regionalni sukobi tek su počeli oblikovati političku kartu Bliskog istoka.

Godine 1981., kada je izbio Iran‑Irak rat, iračka državna tiskara Dar al‑Hurriya odlučila je ponovno izdati pamflet. Ministarstvo obrazovanja ga je uključilo u školske udžbenike, tvrdeći da je riječ o povijesnom dokumentu koji pomaže djeci da razumiju prave vrijednosti i prijeteće neprijatelje. Ovaj potez bio je dio šire kampanje usmjerene protiv Irana, kojeg je režim vidio kao glavnog strateškog protivnika, te protiv Izraela, kojeg je smatrala izravnim neprijateljem.

Kako je pamflet upotrijebljen u školstvu

Distribucija pamfleta među učenicima bila je sustavna. Kopije su se nalazile u učionama osnovnih i srednjih škola, a učitelji su dobivali upute kako ga prezentirati kao dio povijesnog ili građanskog predmeta. Djeca su bila potaknuta da pamflet čitaju naglas, a zatim da u grupama raspravljaju o “prijetećim” narodima. Ovakav pristup imao je tri ključna cilja:

  • Učvrstiti nacionalni identitet kroz negativnu sliku drugih naroda.
  • Stvoriti osjećaj zajedničke opasnosti i time ojačati lojalnost prema režimu.

If you like this post you might also like these

More Reading

Post navigation

Kako politika oblikuje upotrebu klima uređaja u Hrvatskoj

U posljednjih nekoliko godina klima uređaji su postali gotovo neizostavan dio svakodnevnog života u mnogim dijelovima Hrvatske, osobito tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Povećana potražnja za hlađenjem donosi i nove izazove – od veće potrošnje električne energije do pitanja zaštite okoliša i...
back to top