Pitanje iz tisuće kvadrata: Kada zaista ne treba građevinska dozvola?

Jeste li ikada sanjali o maloj sjenici u vrtu, nadstrešnici za automobil ili možda proširenju terase? Mnogi od nas to žele, a ono što najčešće stoji na putu je briga oko ishođenja raznih dozvola i suglasnosti. Međutim, ono što mnogima nije poznato jest da postoje situacije kada je odgovor na pitanje zašto ne treba građevinska dozvola prilično jednostavan i izravan. Upravo zato smo ovdje – da vam razjasnimo te nedoumice i pokažemo da ponekad možete krenuti s radovima bez ishođenja te često opsežne dokumentacije. Ovo je vaš detaljan vodič kroz svijet “ne-građevinskih” projekata.

Sadržaj...

Zašto ne treba građevinska dozvola: Pravni okviri i izuzeća

Svaki projekt koji uključuje gradnju, nadogradnju ili značajnije preuređenje nekretnine, u pravilu, zahtijeva dobivanje građevinske dozvole. Ona služi kao potvrda da su svi planirani radovi usklađeni s prostornim planovima, tehničkim propisima i drugim relevantnim zakonima. Cilj je osigurati sigurnost, stabilnost i funkcionalnost objekta, kao i njegovu usklađenost s okolinom i infrastrukturnim mrežama. No, zakonodavstvo prepoznaje da nisu svi radovi jednako značajni niti imaju podjednak utjecaj na javni interes. Upravo zato postoje specifična izuzeća.

Ono zašto ne treba građevinska dozvola najčešće leži u parametrima poput veličine, namjene i utjecaja na okoliš. U Hrvatskoj, Zakon o prostornom uređenju i gradnji te podzakonski akti poput Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, precizno definiraju koje se građevine i radovi mogu izvoditi bez potrebe za ishođenjem spomenutog službenog dokumenta. Važno je naglasiti da “ne treba dozvola” ne znači “ne treba ništa”. Često je i dalje potrebno pridržavati se određenih pravila, imati glavni projekt ili barem obavijestiti nadležne službe.

Jednostavne građevine i radovi: Što je dopušteno?

U skladu s važećim propisima, postoji niz manjih zahvata koji ne zahtijevaju ishođenje građevinske dozvole. To su najčešće oni projekti koji ne utječu značajno na postojeću strukturu, lokacijske uvjete ili komunalnu infrastrukturu.

Pomoćne i manje gospodarske građevine: Ovo uključuje objekte poput sjenica, nadstrešnica, natkrivenih terasa, ali i nekih gospodarskih objekata na poljoprivrednim gospodarstvima. U Hrvatskoj, primjerice, za vrtne sjenice, nadstrešnice i terase uz zgradu u razini terena do 20 m², te za pomoćne zgrade do 50 m² (kao što su spremišta ili garaže, ako ne ulaze u osnovni gabarit obiteljske kuće), obično nije potrebna građevinska dozvola. Važno je da ove građevine ne mijenjaju značajno izgled prostora i da su smještene unutar granica vaše čestice.
Posebni objekti: Određene instalacije i posebni objekti također mogu biti izuzeti. Primjerice, septičke jame do 27 m³ ili manje cisterne za vodu često ne zahtijevaju puni postupak ishođenja građevinske dozvole. Isto tako, parkirališta koja se planiraju na samoj građevinskoj čestici, a ne utječu na javne prometnice, obično spadaju u ovu kategoriju.
Manji radovi na postojećim objektima: Jedan od najčešćih razloga zašto ne treba građevinska dozvola su radovi na redovitom održavanju i manja preuređenja unutar postojećih objekata. Ovo se odnosi na zamjenu podova, unutarnjih instalacija (voda, struja, grijanje), bojanje zidova, zamjenu prozora i vrata bez promjene otvora, ili pak uklanjanje pregradnih zidova koji nisu nosivi. Ključno je da ovi radovi ne mijenjaju lokacijske uvjete objekta, odnosno njegovu vanjsku formu, visinu, tlocrtnu osnovu ili položaj na čestici, te da ne utječu na nosivu konstrukciju zgrade.

Kriteriji za izuzeće: Kvadrati, namjena i utjecaj

Da bismo bolje razumjeli zašto ne treba građevinska dozvola, ključno je definirati kriterije koji takve zahvate svrstavaju u kategoriju onih koji ne zahtijevaju taj formalni dokument.

Veličina (kvadratura): Ovo je jedan od najvažnijih faktora. Propisi često definiraju maksimalnu dopuštenu površinu za objekte koji ne trebaju građevinsku dozvolu. Primjerice, spomenute nadstrešnice do 20 m² ili pomoćne zgrade do 50 m². Prelaskom te kvadrature, obično se zahtijeva ishođenje dozvole.
Namjena objekta: Građevine koje su pomoćne ili isključivo služe za odmor i razonodu (poput sjenica) obično lakše prolaze bez dozvole od objekata koji se koriste za stalno stanovanje ili gospodarsku djelatnost. Iako postoje izuzeci za manje gospodarske objekte, veće komercijalne ili stambene građevine uvijek će zahtijevati formalno odobrenje.
Utjecaj na okoliš i sigurnost: Građevine i radovi koji bi mogli utjecati na stabilnost tla, sigurnost susjednih objekata, komunalnu infrastrukturu ili prirodnu okolinu, čak i da su male kvadrature, vjerojatno će zahtijevati građevinsku dozvolu. Stoga, postavljanje ograde na samoj međi, iako ne zahtijeva dozvolu u smislu gradnje, može imati specifične lokalne propise i zahtjeve za odobrenjem, posebno ako je riječ o zidanoj ogradi ili većoj visini.

Savjeti i praktične primjene: Kako postupiti kada dozvola nije potrebna?

Čak i kada se utvrdi zašto ne treba građevinska dozvola, ne smije se zanemariti procedura i zakonske obveze. Nepoznavanje zakona nikoga ne opravdava, a nepravilna gradnja, čak i bez dozvole, može dovesti do problema.

Glavni projekt kao temelj, ali bez dozvole

U mnogim slučajevima kada se ne izdaje klasična građevinska dozvola, i dalje je potreban izvedbeni projekt. To je dokument koji izrađuje ovlašteni arhitekt ili inženjer i koji detaljno opisuje kako će se radovi izvoditi, koje materijale koristiti i koje standarde poštovati. Ovakav projekt osigurava da će i jednostavniji objekti biti sigurni i u skladu s tehničkim propisima. Na primjer, za onu gore spomenutu pomoćnu zgradu do 50 m², vjerojatno ćete trebati glavni projekt, ali ne i sam proces ishođenja građevinske dozvole.

Obavijest nadležnima i stručni nadzor

Ponekad, umjesto pune građevinske dozvole, može biti potrebna samo obavijest nadležnom tijelu (općini ili gradu) o namjeri izvođenja radova. Ovo je jednostavnija procedura koja im daje uvid u planirane zahvate, a vama omogućava da ranije započnete s radovima. Također, za određene radove, čak i kad dozvola nije potrebna, može biti obvezan stručni nadzor. To znači da će ovlašteni inženjer biti odgovoran za praćenje tijeka radova i njihovu usklađenost s projektom i propisima.

Primjer iz prakse: Izgradnja nadstrešnice

Gospodin Horvat odlučio je izgraditi nadstrešnicu za automobil uz svoju obiteljsku kuću. Površina nadstrešnice iznosila je 18 m². Prema postojećim hrvatskim propisima, za nadstrešnicu do 20 m² ne treba ishoditi građevinsku dozvolu. Međutim, gospodin Horvat se obratio svom projektantu koji je izradio jednostavan projekt nadstrešnice. Projekt je sadržavao nacrte, opis konstrukcije i materijala. S tim projektom, obavijestio je nadležni ured za graditeljstvo o početku radova. Nakon savjetovanja s statičarem, te budući da je nadstrešnica bila u dvorištu, te nije narušavala ničije interese, te nije zahtijevala značajnije zemljane radove, nije bilo potrebe za daljnjim ishođenjem dozvole. Radovi su izvedeni prema projektu, a gospodin Horvat je izbjegao dugotrajnu i skupu proceduru ishođenja građevinske dozvole.

Budućnost gradnje: Digitalizacija i pojednostavljenje

Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, prolazi kroz proces modernizacije i digitalizacije javne uprave, pa tako i sektora graditeljstva. Cilj je učiniti proces ishođenja dozvola bržim, transparentnijim i efikasnijim, te smanjiti prostor za sivu zonu i nezakonitu gradnju. U proteklim godinama usvojeni su novi zakoni koji teže tom cilju.

Promjene u Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, kao i novi pravilnici, donose pojednostavljenja, posebno za manje složene objekte i radove. Uvođenje BIM (Building Information Modeling) tehnologije, digitalizacija prostornog planiranja i ubrzanje administrativnih postupaka samo su neki od koraka. Iako se zakonodavstvo stalno mijenja, osnovni princip zašto ne treba građevinska dozvola za manje, neinvazivne zahvate ostaje, ali se procedura oko toga može mijenjati.

Kada se sve mijenja: Primjeri i budućnost

U nekim zemljama se razmatraju ili čak uvode “de minimis” pravila, koja bi omogućila izvođenje još šireg spektra malih radova bez formalne dozvole, uz obvezu poštivanja temeljnih propisa. Primjerice, u nekim državama EU, postavljanje manje vrtne kućice ili čak manjeg bazena može biti izuzeto od obveze ishođenja građevinske dozvole. Iako se Hrvatska kreće u tom smjeru, važno je pratiti aktualne zakonske odredbe. U kontekstu budućih zakonskih promjena, recimo do 2026. godine, možemo očekivati još veće pojednostavljenje postupaka za manje objekte, a vjerojatno i potpunu digitalizaciju procesa.

Usporedba: Dozvola vs. Bez dozvole

Zaključak: Informiranost je ključ

Dakle, zašto ne treba građevinska dozvola? Jer zakon prepoznaje da nisu svi građevinski poduhvati jednako složeni niti značajni. Postoje izuzeci za manje objekte, pomoćne građevine i jednostavne radove, čime se građanima olakšava život i smanjuju administrativne barijere. Međutim, nikada ne zaboravite da se i u tim slučajevima morate pridržavati prostornih planova, tehničkih propisa i pravila struke.

Prije nego što se upustite u bilo kakve radove, čak i one za koje mislite da ne trebaju dozvolu, uvijek je najsigurnije konzultirati se s nadležnim upravnim tijelom za prostorno uređenje i graditeljstvo u vašoj općini ili županiji. Oni će vam dati najtočnije i najaktualnije informacije prilagođene vašoj specifičnoj situaciji i lokaciji. Ovakav pristup osigurat će vam miran san i pravno siguran projekt.

—

Često postavljana pitanja (FAQ)

Što ako nisam siguran spada li moj projekt u izuzeće od građevinske dozvole?
Uvijek je najbolje kontaktirati nadležni lokalni ured za prostorno uređenje i graditeljstvo. Oni vam mogu dati precizne informacije o tome koji radovi i građevine ne zahtijevaju građevinsku dozvolu prema važećim zakonima.

Moram li imati projekt čak i ako ne trebam građevinsku dozvolu?
U većini slučajeva, da. Iako se radi o “jednostavnijem” projektu, najčešće je potrebno imati glavni projekt od ovlaštenog inženjera. To jamči da će radovi biti izvedeni sigurno i u skladu s propisima.

Koje su posljedice ako gradim bez potrebne građevinske dozvole?
Gradnja bez potrebne dozvole smatra se bespravnom gradnjom. Posljedice mogu biti različite, od novčanih kazni, naređenog uklanjanja objekta, do nemogućnosti legalizacije i korištenja objekta.

Mijenjaju li se zakoni o građevinskim dozvolama često?
Da, zakonodavstvo u području graditeljstva se povremeno mijenja i usklađuje s novim europskim direktivama i potrebama tržišta. Stoga je važno pratiti aktualne zakonske propise.