Od bruto do neto plaće: jednostavan vodič kroz svoje brojke

Od bruto do neto plaće: jednostavan vodič kroz svoje brojke

Primatelju isplatnice i dalje se čini da se radi o magiji: velik broj na vrhu lista zove se „bruto“, a onaj manji koji slijeće na račun je „neto“. Iznos koji ostaje u novčaniku ovisi o točno određenim postotcima i propisima, a ne o sreći. Kad jednom shvatite kako se porezi i doprinosi oduzimaju od osnovice, moći ćete unaprijed procijeniti što će vam stići i provjeriti ispravnost obračuna.

Što je bruto, a što neto plaća?

Bruto plaća (ili bruto-1) je ukupan iznos koji poslodavac izdvaja za vaš rad prije nego što državi podijeli njen dio. U tu se cifru ubrajaju svi obvezni porezi i doprinosi, ali i paušalni iznosi koji se odnose na poslodavca. Neto plaća je novac koji zapravo primate i možete trošiti – on predstavlja razliku između bruto iznosa i svih obveza koje se odmah skidaju.

Važno je razlikovati bruto-1 i bruto-2. Bruto-1 je onaj koji se najčešće navodi u ugovoru o radu, a bruto-2 je bruto-1 uvećan za doprinose koje plaća poslodavac (najčešće 16,5 %). Za osobne financije najvažniji je bruto-1 jer se od njega izračunavaju sva vaša davanja.

Koji se odvoji prije nego novac dođe do vas?

Od bruto-1 plaće redom se obračunavaju:

  • Doprinos za mirovinsko osiguranje I. stupa (15 %)
  • Doprinos za mirovinsko osiguranje II. stupa (5 %)
  • Doprinos za zdravstveno osiguranje (16,5 %)
  • Prirez porezu na dohodak (0–18 %, ovisno o općini prebivališta)
  • Porez na dohodak (progresivna stopa od 20 % ili 30 %)

Proračun započinje tako što se od bruto-1 odbiju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje (ukupno 36,5 %), a preostali iznos predstavlja poreznu osnovicu. Na nju se primjenjuje progresivna stopa poreza na dohodak: 20 % za dio do 4.000 EUR mjesečno (47.780,28 EUR godišnje) i 30 % za dio koji prelazi taj iznos. Na izračunati porez još se doda prirez, pa se tako dobije ukupna obveza prema državi.

Praktični primjer: od 1.200 EUR bruto do neto

Petra je zaposlena u Zagrebu, a njezina bruto-1 plaća iznosi 1.200 EUR. U Zagrebu je prirez 18 %. Proračun ide ovako:

  1. Doprinosi: 1.200 EUR × 36,5 % = 438 EUR
  2. Porezna osnovica: 1.200 EUR – 438 EUR = 762 EUR
  3. Porez na dohodak (20 %): 762 EUR × 20 % = 152,40 EUR
  4. Prirez porezu na dohodak: 152,40 EUR × 18 % = 27,43 EUR
  5. Ukupna obveza prema državi: 152,40 EUR + 27,43 EUR = 179,83 EUR
  6. Neto plaća: 1.200 EUR – 438 EUR – 179,83 EUR = 582,17 EUR

Petra će dakle na račun dobiti oko 582,17 EUR, a njezina ukupna opterećenja prema državi iznose 617,83 EUR. Poslodavac dodatno plaća svoje doprinose (najčešće 16,5 % na bruto-1), ali to ne utječe na njezin neto iznos.

Kako brzo izračunati neto kad vam se ponudi bruto?

Najjednostavnije je upotrijebiti bilo koji službeni kalkulator plaće dostupan na internetskim stranicama Porezne uprave ili drugih financijskih institucija. Ti alati omogućuju unos bruto iznosa i automatski prikazuju izračunatu neto plaću, uzimajući u obzir sve važeće poreze i doprinose

If you like this post you might also like these

More Reading

Post navigation

Kako pretvoriti fotografiju u dinamičan video – korak po korak vodič

Fotografija je često prvi korak u pričanju priče, ali ponekad je potrebno da se slika kreće, da se mijenja i da uz nju čuje zvuk. Pretvaranje statične slike u video omogućuje da se poruka prenese na dinamičniji način, a proces nije kompliciran. U ovom članku objasnit ćemo koje alate odabrati, kako...

Od ravne do valovite: trikovi koji stvarno grade prirodne kovrče

Ravna kosa koja se odmah opusti nakon kišne kapljice i uvijek izgleda jednako — blagoslov je za neke, ali mučnina za sve one koje sanjaju živahne lokne. Dobra vijest: ne morate se roditi s kovrčama da biste ih imali. Dovoljno je poznavati pravu tehniku, pomoćna sredstva i par sitnica koje ispitano...
back to top