Naša planeta, smještena u središnjem dijelu galaktičkog diska, pruža spektakularan pogled na milijarde zvijezda koje čine Mliječnu stazu. Ali što bi se dogodilo kad bismo pomaknuli Zemlju na sam rub naše galaksije? Perspektiva bi se drastično promijenila – svjetlost koju vidimo, oblik i širina svjetlosnog pojasa te udio vanjskih objekata postali bi drugačiji. U nastavku istražujemo kako bi se noćno nebo promijenilo i koliko bi tamna bila nebeska pozadina.
Sadržaj...
Gdje se nalazi rub naše galaksije
Milijarde zvijezda raspoređene su u pločasti oblik s promjerom otprilike sto tisuća svjetlosnih godina i debljinom od oko tisuću svjetlosnih godina. Sunčev sustav se nalazi na udaljenosti od oko dvadeset sedam tisuća svjetlosnih godina od središta galaksije, što ga smješta u unutarnju, ali ne‑centralnu regiju diska. Rub galaksije može se opisati na dva načina: vanjski radijalni rub, gdje gustoća zvijezda naglo opada, i gornji i donji rub, gdje disk prelazi u razvedeni halo.
Na rubu očekuje se znatno manja gustoća zvjezdanog okruženja. Umjesto da iz svakog smjera vidimo tisuće zvijezda, iz jedne polutke neba dominirat će relativno prazna pozadina, dok će druga strana još uvijek pokazivati zvjezdanu gužvu, iako rjeđu nego s naše trenutne lokacije.
Kako bi izgledalo noćno nebo na rubu
Gledajući prema središtu galaksije, nebo bi i dalje bilo bogato zvijezdama, ali pojas Mliječne staze – svjetli trak na noćnom nebu – bio bi uži i slabiji. Danas ga prepoznajemo kao široki svjetlosni pojas koji se proteže kroz cijelo nebo; njegova svjetlost dolazi uglavnom od zvijezda koje se nalaze iza nas, a ne od onih is




