Mikroorganizmi su nevidljivi stanovnici našeg okoliša – nalaze se u tlu, vodi, zraku i, najvažnije, u našem tijelu. Iako su imena poput bakterija ili gljivica često povezana s bolestima, većina njih je od ključne važnosti za pravilno funkcioniranje organizma. Razumijevanje razlike između korisnih i štetnih mikroorganizama, te načina na koji ih možemo podržati ili suzbiti, pomaže nam u svakodnevnim odlukama o prehrani, higijeni i načinu života.
Sadržaj...
Korisni mikroorganizmi i njihova uloga u probavnom sustavu
U crijevnoj flori živi tisuće vrsta mikroorganizama koji čine složen ekosustav poznat kao probavna flora. Ovaj mikroskopski svijet sudjeluje u razgradnji hrane, sintezi vitamina i oblikovanju imunološkog odgovora. Bez njega bi naš organizam teško apsorbirao nutrijente, a sklonost razvoju infekcija bila bi znatno veća.
- Laktobacili – pomažu u probavi mliječnih proizvoda, proizvode mliječnu kiselinu koja sprječava rast patogenih bakterija i sudjeluju u sintezi vitamina B12.
- Bifidobakterije – razgrađuju složena vlakna, stvaraju kratkolančane masne kiseline koje hrane crijevne stanice i jačaju barijeru crijeva.
- Saccharomyces boulardii – kvasac koji pojačava zaštitu crijevne sluznice i smanjuje učestalost dijareje uzrokovane antibiotikom ili infekcijom.
- Enterokoke – sudjeluju u razgradnji proteina i regulaciji metabolizma masti.
Korisni mikroorganizmi nalaze se u fermentiranim namirnicama poput jogurta, kefira, kimčija, kiselog kupusa i miso paste. Redovitim konzumiranjem takvih proizvoda unosimo žive kulture koje mogu obnoviti i ojačati našu crijevnu floru. U nekim slučajevima, osobama s posebnim zdravstvenim problemima, liječnici preporučuju probiotike – dodatke koji sadrže odabrane sojeve korisnih mikroba. Prije početka uzimanja takvih dodataka uvijek je preporučljivo konzultirati stručnjaka.
Štetni mikroorganizmi – izvori i načini zaštite
Patogeni mikroorganizmi, odnosno štetni mikrobi, uzrokuju razne infekcije i bolesti. Najčešće se prenose putem kontaminirane hrane, vode, zraka ili izravnog kontakta s bolesnim osobama. Važno je prepoznati glavne skupine patogena i poduzeti mjere za njihovo izbjegavanje.
- Bakterije – vrste poput Salmonella, Escherichia coli i Listeria monocytogenes mogu izazvati gastroenteritis, infekcije mokraćnog sustava i, u težim slučajevima, sepsu.
- Virusi – influenca, koronavirus (COVID‑19) i herpesvirusi napadaju respiratorni sustav, kožu ili sluznice, uzrokujući raznolike simptome od blage prehlade do ozbiljnih komplikacija.
- Gljivice – Candida albicans i
