Tehnološki gigant Meta, vlasnik najpopularnijih društvenih mreža Facebook i Instagram, suočava se s novim pravnim izazovom koji bi mogao rezultirati jednom od najvećih odšteta u povijesti industrije. Sudac je dao zeleno svjetlo za pokretanje masovnog pravnog postupka koji potencijalno vrijedi čak tri i pol milijarde eura. Ova tužba, koju predvodi pravna akademkinja dr. Liza Lovdahl Gormsen, podnesena je u ime ogromnog broja korisnika, točnije oko 45 milijuna ljudi koji koriste Facebook platformu.
Iako je prvotna verzija zahtjeva bila odbijena tijekom 2023. godine, revidirana verzija je sada prihvaćena, što otvara put za pravni proces koji bi mogao započeti početkom 2026. godine. Slučaj baca svjetlo na kontroverzne metode prikupljanja podataka i način na koji Meta koristi svoju tržišnu dominaciju kako bi profitirala od privatnih informacija svojih korisnika.
Sadržaj...
Sućevanje s “uzmi ili ostavi” modelom poslovanja
U središtu pravnog spora nalazi se tvrdnja da je Facebook sklopio nepoštenu pogodbu sa svojim korisnicima. Prema pravnim dokumentima, Meta je zlouporabila svoju dominantnu poziciju na tržištu društvenih mreža tjerajući korisnike na dijeljenje podataka koji nisu generirani isključivo unutar Facebooka. To uključuje podatke s drugih platformi, uključujući Instagram (koji je također u vlasništvu Mete), kao i razne stranice trećih strana.
Korisnici su zapravo bili stavljeni u situaciju “uzmi ili ostavi” – kako bi uopće imali pristup Facebookovim uslugama, morali su pristati na praćenje i prikupljanje podataka s drugih izvora. Ovakav pristup smatra se agresivnim i nepoštenim, jer korisnici nisu imali stvarnu alternativu ako su željeli ostati povezani s društvenim krugovima na najpopularnijoj platformi svijeta.
Ekonomski motiv iza prikupljanja podataka
Da bismo razumjeli zašto je Meta toliko agresivna u prikupljanju podataka, potrebno je pogledati njihov poslovni model. Iako je Facebook besplatan za krajnjeg korisnika, on zapravo nije “besplatan” u pravom smislu riječi; valuta kojom korisnici plaćaju uslugu su njihovi osobni podaci. Meta zarađuje na prodaji precizno ciljanih oglasa preduzećima.
Što više informacija Meta posjeduje o korisniku – njegovim interesima, lokaciji, ponašanju na drugim web stranicama i navikama kupnje – to može ponuditi preciznije ciljanje oglasa. Veća preciznost znači veću vrijednost za oglašivače, što izravno rezultira većim prihodima za Metu. Upravo je taj mehanizam, prema tužbi, bio pogonjen nepoštenim praksama prikupljanja podataka izvan same Facebook platforme.
Tko je ugrožen i tko financira proces?
Zahtjev za odštetom od tri i pol milijarde eura odnosi se na korisnike koji su imali aktivne Facebook račune u razdoblju od veljače 2016. do listopada 2023. godine. S obzirom na milijunski broj potencijalnih oštećenika, pravni proces je iznimno kompleksan i zahtijeva značajna sredstva.
Financijsku potporu ovom postupku pruža Innsworth, tvrtka iza koje stoji fond za upravljanje investicijama. Innsworth je već poznat po financiranju sličnih masovnih tužbi protiv velikih korporacija, uključujući imena poput Mastercarda, Ericssona i Volkswagena, što ukazuje na to da se radi o profesionalno organiziranom pravnom napadu na korporativne prakse.
Kada su u pitanju prethodni slučajevi, Meta već ima iskustva s ogromnim isplatama. Prošle godine, u SAD-u, tvrtka je isplatila 725 milijuna dolara u okviru drugog slučaja vezanog uz zaštitu privatnosti korisnika, što pokazuje da su regulatori i sudovi sve stroži prema načinu na koji tech giganti upravljaju privatnošću.
Najčešće pogreške korisnika pri upravljanju privatnošću
Dok se pravni procesi odvijaju, korisnici često čine pogreške koje olakšavaju prikupljanje njihovih podataka. Kako biste bolje zaštitili svoju privatnost, izbjegavajte sljedeće:
- Automatsko prihvaćanje svih uvjeta: Klikanje na “Prihvaćam sve” bez pregleda postavki kolačića i privatnosti.
- Korištenje “Prijava putem Facebooka” na trećim stranicama: Time dopuštate aplikacijama i web stranicama izravan pristup vašim profilnim podacima.
- Ignoriranje postavki privatnosti: Rijeđeko ažuriranje postavki o tome tko može vidjeti vaše objave i koje podatke Meta može prikupljati.
- Korištenje aplikacija koje traže previše dozvola: Instalacija besplatnih aplikacija koje traže pristup vašim kontaktima, lokaciji i mikrofonu bez jasnog razloga.
Zaključak
Meta se i dalje snažno brani, tvrdeći da su navodi neutemeljeni i da pravni problemi iz prethodnih presuda nisu riješeni. Ipak, ova tužba predstavlja značajan pritisak na kompaniju i šalje jasnu poruku svim tehnološkim tvrtvama: prikupljanje podataka više ne može biti neograničeno i neprozirno. Ishod ovog slučaja, koji očekujemo 2026. godine, mogao bi trajno promijeniti način na koji društvene mreže komuniciraju sa svojim korisnicima i kako tretiraju njihovu privatnost.
