U sve većem broju razgovora o zdravlju i prevenciji bolesti sve češće se spominje pojam kiselosti tijela. Iako zvuči kao nešto što bi trebalo pripadati kemijskom laboratoriju, kiselost – odnosno pH ravnoteža – igra važnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju našeg organizma. Krv i tjelesne tekućine moraju održavati strogo određenu ravnotežu između kiselog i alkalnog, kako bi stanice pravilno radile. Iako je pH krvi prirodno stabilan, prehrana, životni stil i kronični stres mogu utjecati na kiselost drugih dijelova tijela, poput tkiva i staničnog okruženja. Sve više istraživanja upućuje na to da dugotrajna kiselost može stvoriti uvjete povoljne za razvoj kroničnih bolesti, uključujući rak. U ovom članku razjasnit ćemo što znamo o ovoj vezi, tko je prvi upozorio na nju i što svatko od nas može učiniti kako bi očuvao zdravu unutarnju ravnotežu.
Kako kiselost utječe na stanični metabolizam
Zdrave stanice u našem tijelu za svoj rad ovisne su o redovitom i obilnom dotoku kisika. Uz pomoć kisika, stanice efikasno proizvode energiju kroz proces poznat kao aerobna respiracija. Taj je proces čist i učinkovit – kao nusprodukt nastaje ugljični dioksid, koji lako napušta tijelo putem disanja. Međutim, kada se razina kisika u tkivima smanji, stanice moraju pronaći drugi način da prežive.
U takvim uvjetima dolazi do prebacivanja na anaerobnu fermentaciju – manje učinkovit način proizvodnje energije koji ne zahtijeva kisik. Taj proces ne samo da daje manje energije, već kao nusprodukt stvara mliječnu kiselinu. Njezina nakupljanja povećava lokalnu kiselost, što može oštetiti okolna tkiva i poremetiti normalno funkcioniranje stanica.
Jedan od najutjecajnijih znanstvenika 20. stoljeća, njemački biohemičar dr. Otto Warburg, još je 1931. godine dobio Nobelovu nagradu za otkriće vezano upravo za stanični disanje. U svom ist
