Kako su keltski redovnici i norveški vikinzi oblikovali naseljavanje Islanda

Kako su keltski redovnici i norveški vikinzi oblikovali naseljavanje Islanda

Island je danas poznat po dramatičnim vulkanskim krajolicima, ledenjacima i jedinstvenoj kulturi. Malo je posjetitelja koji znaju da je otok ostao nezaseljen sve dok ga u kasnom osmom stoljeću nisu otkrili prvi doseljenici iz Irske, Škotske i Norveške. Ovaj članak prikazuje kako su keltski redovnici i norveški vikinzi postali prvi stalni stanovnici otoka te kako su njihova iskustva oblikovala islandsku povijest i jezik.

Keltski redovnici – prvi koraci na otoku

Prema najranijim pisanim izvorima, prvi ljudi koji su kročili na islandsku obalu bili su misionarski redovnici iz Irske i Škotske. To se dogodilo oko kraja osamog stoljeća, kada je širenje kršćanstva potaknulo sve veći broj svećenika da traže nova mjesta za propovijedanje i uzgoj. Otok su doživjeli kao netaknutu zemlju bogatu ribom i travom, a istovremeno bez ikakvih znakova naseljenosti.

Prema legendi, prvi redovnik, poznat pod imenom Brendan, došao je na otok oko 822. godine i osnovao malu zajednicu u blizini današnjeg Reykjavika. Njegova misija bila je širenje kršćanske vjere među „nepoznatim“ stanovnicima, iako su se ubrzo suočili s činjenicom da otok nema autohtone stanovnike. Zbog toga su se redovnici usredotočili na uzgoj stoke, ribolov i izgradnju prvih skromnih crkvi.

U sljedećih nekoliko desetljeća, još nekoliko redovnika iz Irske i Škotske pridružilo je Brendanovoj zajednici. Njihova prisutnost ostavila je dubok trag u kulturnom nasljeđu Islanda – mnoga od prvih islandskih imena i naziva mjesta potječu iz keltskog jezika, a neke crkve iz tog razdoblja preživjele su do današnjih dana.

Norveški vikinzi – dolazak i osnivanje naselja

U početku devetog stoljeća otok je privukao pažnju norveških pomoraca i ratnika – vikinzi. Tražili su nove trgovačke puteve i plodno zemljište za uzgoj stoke. Prvi norveški naseljenik, Ingólfur Arnarson, stiže oko 874. godine i, prema sagama, izabire mjesto na kojem će sagraditi svoj dom bacanjem svojih koljena u more. To mjesto postaje današnji Reykjavik.

Ingólfur nije bio jedini. Ubrzo su se na otok doselili i drugi norveški obitelji, koje su donijele svoje običaje

If you like this post you might also like these

More Reading

Post navigation

Mehanički inženjer Valerij Fabrikant: od masakra do teorije betona

Valerij Fabrikant je ime koje se istovjetno povezuje s dva vrlo različita svjetova – svijetom akademske mehanike materijala i svijetom kaznenog djela najstrašnijeg tipa. Njegova priča, koja započinje u sovjetskom Leningradu, nastavlja se u kanadskoj akademskoj zajednici, a završava iza rešetaka,...
back to top