Kako su dva klinca sladoledom razotkrila da država tajno pribavlja privatne popise

Kako su dva klinca sladoledom razotkrila da država tajno pribavlja privatne popise

1977. godine dvojica šesnaestogodišnjaka iz New Yorka iskoristila je akciju lanca slastičarnica koji je djeci rođendan darovao besplatan sundae. Umjesto vlastitih imena, na kuponsku listu upisala su izmišljenog dječaka Davida Rhodesa i lažni datum rođenja. Godinama su u sanduću nalazili kupone za besplatan sladoled, sve dok 1984. nije stiglo pismo u kojem „David“ mora doći na vojni rok. Tako je otkriveno da je Savezna uprava za imigraciju i naturalizaciju (INS) bez pristanka preuzela adresare privatnih tvrtki kako bi potpuno popisala mlađe muškarce.

Šala postala politička afera

Poštar iz Brooklyna jednog dana je donio pismo s Ministarstva obrane upućeno nepostojećem Davidu Rhodesu. Poštar je poznavao obitelj pa je upozorio tinejdžere da se „David“ javi vojsci, jer inače prijeti kazna. Roditelji su zatražili objašnjenje i brzo shvatili da vlada koristi baze podataka kompanija koje nikada nisu dale suglasnost za takvu uporabu.

Slučaj je izašao u javnost, a novine su pisale kako INS obrađuje čak 16 milijuna adresa iz privatnih arhiva. U Kongresu su održane slušnice; zakonodavci su tražili da se zaustavi praksa prelijevanja osobnih podataka u vojne svrhe bez jasne zakonske osnove. INS je tvrdio da je postupao u sklopu „prirodnog dogovora“ s tvrtkama, ali nije mogao priložiti niti jedan pismeni ugovor.

Posljedice po privatnost građana

Epizoda je postala važna prekretnica u raspravi o zaštiti osobnih podataka u Sjedinjenim Državama. Do tada se smatralo da podaci prikupljeni za potrebe marketinga neće završiti u rukama državnih agencija. Nakon afere:

  • Kongres je 1974. već donio Zakon o zaštiti privatnosti, ali INS ga je tumačio tako da se ne odnosi na „izvane“ baze.
  • Slučaj je potaknuo strožu kontrolu: tvrtke su morale u ugovore uključiti klauzulu o nepredavanju podataka državi bez sudskog naloga.
  • 1988. stupa na snagu Zakon o nadzoru upisa u vojsku, kojim se jasno propisuje da podatke za vojnu evidenciju smije prikupljati isključivo državna agencija, a ne treće strane.

Za dvojicu dječaka nije bilo kaznenih sankcija; njihov lažni prijatelj „David“ samo je nestao iz evidencija, ali ostavio je trajan trag u borbi za zaštitu privatnosti.

Što se može naučiti iz ove priče?

Prva pouka je da se podaci prikupljeni u komercijalne svrhe mogu lako iskoristiti i u potpuno druge, često nepredviđene, svrhe. Druga je da građani moraju biti svjesni svojih prava i aktivno ih tražiti. Treća, možda najvažnja, jest da čak i mala nepromišljena radnja — popisivanje lažnog imena na kuponskoj listi — može pokrenuti lančanu reakciju koja promijeni zakonodavstvo.

Kratki vodič kako danas zaštiti svoje podatke

  1. Pažljivo pročitajte uvjete korištenja prije nego što date bilo kakve osobne podatke.
  2. Koristite privremenu e-mail adresu za registracije koje ne smatrate važnima.
  3. Zahtijevajte da vas tvrtka izbriše iz baze ako us

If you like this post you might also like these

More Reading

Post navigation

Električna stimulacija: od rimskih metoda do suvremenih liječenja

U svijetu medicine, povijesni otkrića često se čuvaju u zaboravu, a njihova praktična primjena se razvija kroz stoljeća. Jedno od takvih otkrića, koje se još uvijek koristi u današnjem liječenju boli, izvorno je opisao rimski liječnik Scribonius Largus. Njegova radnja, koja je uključivala...
back to top