Svake sekunde tijelo odrasle osobe potroši oko sedam mililitara krvi. Da bi se ta količina neprestano kretala kroz 96 000 kilometara krvožilnog sustava, potreban je neumoran pogon – srce. Iako ga često shvaćamo kao romantični simbol, srce je prije svega izuzetno složena i pouzdana biomehanička pumpa. U nastavku ćemo u jednostavnim koracima objasniti kako srce funkcionira, što ga pokreće i kako ga možemo čuvati.
Sadržaj...
Anatomija srca: četiri komore, dva ciklusa
Ljudsko srce veliko je otprilike kao vlastita šaka i teži između 250 i 350 grama. Sastoji se od četiri šuplje komore: dvije pretkomore (gornje) i dvije komore (donje). Među njima postoje zalistci koji rade kao jednosmjerni ventili te osiguravaju da krv teče ispravnim smjerom.
Kada pretkomore primaju krv, one se napune i rastegnu. Nakon toga se stežu i gurnu krv u komore. Komore zatim snažno stežu mišić i istisnu krv iz srca: desna komora krv šalje u pluća, a lijeva u cijelo tijelo. Taj niz događaja nazivamo dijastola (opuštanje) i sistola (stezanje). U mirovanju ciklus traje oko 0,8 sekunde, što znači da srce u normalnim uvjetima „udari“ 60–100 puta u minuti.
Električna shema: kako srce zna kad kucati
Štoviše, srce ima vlastiti „električni centar“. Svaka stanica za električnu pobudu nalazi se u sinoatrijalnom čvoru, koji se zbog toga naziva i „prirodni pacemaker“. Od tamo se impuls širi na atrioventrikularni čvor, zatim po Hisovim snopićima do svih dijelova miokarda. Zahvaljujući toj sinhronizaciji, komore se stežu u pravilnom redoslijedu i izbacuju krv s dovoljnom snagom.
Ponekad se dogodi da impuls ne prođe urednim putem; tada govorimo o aritmijama. Aritmije mogu biti neškodljive poput povremenog preskakanja, ali i ozbiljne kad srcu treba vanjska pomoć (npr. elektrostimulacija).
Što utječe na jačinu i učestalost otkucaja
Brzina i jačina rada srca nisu fiksne; prilagođavaju se trenutnim potrebama tijela. Tijekom spavanja frekvencija može pasti i na 40 udaraca u minuti, dok za vrijeme intenzivnog trčanja lako pređe 160. Glavni regulatori su:
- Autonomni živčani sustav: simpatikus ubrzava rad, a parasimpatikus usporava.
- Hormoni: adrenalin i noradrenalin povećaju frekvenciju i jačinu.
- Temperatura: grijavajući se tijelo otvara periferne žile, pa srce mora brže kružiti kako bi održalo tlak.
- Količina krvi: gubitak krvi (npr. ozljeda) smanjuje povratak krvi u srce i refleksno ubrzava rad.
Praktični savjeti za zdravo srce
Genetika ima utjecaj, ali preko 70 posto srčanih događaja može se spriječiti zdravim načinom života. Evo pet provjerenih smjernica:
- Redovita tjelesna aktivnost: 150 minuta umjerene brzohodnje tjedno smanjuje rizik od infarkta za 30–40 %.
- Umjerena prehrana: bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, a siromašna zasićenim mastima i solju, ključna je za održavanje zdravog krvnog tlaka i kolesterola.
- Održavanje zdrave tjelesne težine: prekomjerna težina opterećuje srce i povećava rizik od srčanih bolesti.
- Nekonzumiranje duhana: pušenje je jedan od najvećih čimbenika rizika za bolesti srca.
- Redoviti liječnički pregledi: praćenje krvnog tlaka, razine kolesterola i šećera u krvi pomaže u ranoj identifikaciji i liječenju potencijalnih problema.
Često postavljana pitanja o radu srca
<
