U posljednjih nekoliko godina sve je više glasova koji upozoravaju da pretjerana briga o drugima može postati opasnost po vlastito zdravlje. U sektoru skrbi za starije osobe, gdje je radna snaga pretežno ženska, taj problem je posebno izražen. Stalna potreba da budu dostupne, da ne odustaju od pomoći i da preuzmu sve zadatke često dovodi do iscrpljenosti, a ponekad i do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. U nastavku donosimo pregled trenutnog stanja, razloge koji dovode do preopterećenja i konkretne korake kako postaviti zdrave granice.
Sadržaj...
Demografska slika i pritisci na sustav skrbi
Hrvatska broji manje od četiri milijuna stanovnika, a gotovo 24 % populacije starije je od 65 godina. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u zemlji djeluje više od 680 smještajnih kapaciteta za starije osobe – 624 privatna ili obiteljska domova, tri državna i 56 županijskih, gradskih ili općinskih ustanova. Ukupni kapacitet iznosi oko 30 348 korisnika, dok je potražnja za mjestima u domovima znatno veća, a cijene usluga neprestano rastu.
Europska komisija predviđa da će se do 2070. godine broj stanovnika EU smanjiti za 22 %, a prosječni životni vijek produljiti za šest godina. Takav demografski trend dodatno opterećuje zdravstvene i socijalne sustave, a Hrvatska neće biti izuzetak. Povećana potreba za uslugama skrbi dovodi do sve većeg pritiska na osoblje koje te usluge pruža.
Žene u skrbi – specifični tereti i posljedice
Žene čine većinu zaposlenika u domovima za starije osobe. Njihov rad karakterizira visoka emocionalna i fizička zahtjevnost: svakodnevno se susreću s tjelesnim potrebama korisnika, pružaju psihološku potporu, organiziraju slobodne aktivnosti i često preuzimaju kućanske poslove. Tradicionalna očekivanja i društveni pritisci dodatno opterećuju žene, koje se rijetko oslanjaju na pomoć i smatraju da je njihova dužnost „biti tu“ bez obzira na vlastite potrebe.
Takav pristup dovodi do kroničnog stresa, koji se može manifestirati kroz nesanicu, glavobolje, razdražljivost, pa čak i kardiovaskularne bolesti. Osim fizičkih simptoma, mnoge njegovateljice osjećaju emocionalno iscrpljenje, gubitak
