U posljednjih nekoliko godina poslodavci sve više traže načine kako privući i zadržati kvalitetne radnike. Jedan od najefikasnijih alata za to je dobrovoljna mirovinska štednja, poznata i kao treći stup. Ovaj sustav omogućuje da se doprinose uplaćuju bez oporezivanja, a istovremeno se računaju kao porezno priznat trošak za poduzeće. U nastavku donosimo detaljan pregled kako treći stup funkcionira, koje su najčešće neoporezive isplate i kako zaposlenici i poslodavci mogu maksimalno iskoristiti njegove prednosti.
Sadržaj...
Osnove trećeg stupa i njegova uloga u mirovinskom sustavu
Prvi i drugi stup čine temeljni dio hrvatskog mirovinskog sustava – prvi stup je državna mirovina, a drugi stup obuhvaća obvezna mirovinska osiguranja. Treći stup je dodatni, dobrovoljni oblik štednje koji nije obavezan, ali ga mogu uspostaviti i poslodavci i radnici uz podršku države. Doprinose u treći stup poslodavac uplaćuje iz vlastitih sredstava, a radnik ih može koristiti za povećanje svoje mirovine. Najvažnija prednost je što se uplaćeni iznos ne oporezuje, a poduzeće ga može knjižiti kao trošak, čime se smanjuje osnovica za obračun poreza na dobit.
Neoporezive isplate – što sve poslodavci mogu ponuditi
Uz dobrovoljnu mirovinsku štednju, hrvatski zakon propisuje niz dodatnih neoporezivih isplata koje poslodavci mogu pružiti svojim zaposlenicima. Ove isplate ne podliježu oporezivanju i mogu se koristiti odmah, bez obaveze štednje za budućnost. Najčešće su:
- Godišnje prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor) – najviše 663,62 eura (5.000 kuna) po radniku.
- Novčane nagrade za radne rezultate – najviše 995,43 eura (7.500 kuna) godišnje.
- Godišnji dar za dijete do 15 godina – najviše 132,73 eura (1.000 kuna) po djetetu.
- Naknade za zdravstvene usluge i dopunsko zdravstveno osiguranje – najviše 331,81 eura (2.500 kuna) godišnje.
- Sistemski kontrolni liječnički pregledi, naknade za prijevoz, putovanje, smještaj i obrazovanje.
- „Jubilarne“ nagrade i potpore na račun djece.
Svaka od ovih isplata ima jasno definirane granice, a poslodavci ih mogu kombinirati s dobrovoljnom mirovinskom štednjom kako bi ponudili atraktivniji paket beneficija.
Dobrovoljna mirovinska štednja – ključna komponenta trećeg stupa
Uplata u dobrovoljni mirovinski fond može doseći najviše 66,36 eura mjesečno, što iznosi oko 796 eura godišnje. Taj iznos je potpuno neoporeziv i može ga uplatiti i poslodavac i radnik. Kada poslodavac odluči
