U prirodnom svijetu odnosi između životinja najčešće su jednosmjerni – jedan je lovac, drugi je plijen. Ponekad se ipak pojave situacije u kojima se dva organizma naizmjence nalaze i u ulozi predatora i u ulozi plena. Takvi uzajamni odnosi otkrivaju složenost hranidbenih mreža i potiču znanstvenike na nova pitanja o evoluciji i ekološkoj ravnoteži.
Sadržaj...
Što znači da su obje vrste predator i plijen
Da bi se dva člana smatrala i predatorom i plenom, potrebno je da se u nekom razdoblju života ili pod određenim uvjetima jedni hrane drugim, a potom se u drugom razdoblju ili pod drugačijim okolnostima situacija obrne. Ovakav recipročni odnos najčešće se javlja kod vrsta koje imaju sličnu veličinu, slične stanišne navike i preklapajući periodi razmnožavanja. U takvim slučajevima priroda ne postavlja fiksnu hijerarhiju, već omogućuje dinamičnu zamjenu uloga.
Poznati primjeri iz prirode
U literaturi su zabilježeni brojni primjeri takvih parova. Najčešće se spominju sljedeće:
- Lisice i relje – mladi relje povremeno love male lisice, dok odrasle lisice love relje.
- Vukovi i jeleni – vukovi love mlade jedinke, a jeleni, osobito u iznimno suhoj sezoni, mogu napasti i pojesti vukove štenad koja su ostala bez zaštite.
- Škorpioni i male ptice – u nekim pustinjskim ekosustavima male ptice love mlade škorpione, dok odrasli škorpioni mogu zarobiti i pojesti ptičje mladiće.
- Rakovi i mladi ribe – rakovi love mlade ribe, a velike ribe ponekad progutaju male rakove.
Ovi primjeri ilustriraju da se u prirodi ne radi o stalnom statusu, već o fleksibilnim interakcijama koje ovise o dostupnosti hrane, sezonskim promjenama i društvenoj strukturi populacije.
Mehanizmi i uvjeti takvih odnosa
Razlozi zbog kojih se razvijaju uzajamni odnosi predator‑plijen mogu biti različiti. Prvo, nedostatak resursa u određenim periodima prisiljava vrste da prošire svoj spektar hrane. Drugo, veličinska sličnost omogućuje da jedinki jedne vrste mogu biti dovoljno velike da zarobe jedinke druge vrste, ali i dovoljno male da postanu plijen. Treće, stanišna preklapanja – kada dvije vrste dijele isto stanište, susreti su česti i prilike za zamjenu uloga rastu.
U mnogim slučajevima, takvi odnosi su kratkoročni i ne mijenjaju temeljnu ulogu vrste u ekosustavu. Međutim, dugoročno gledano, mogu potaknuti
