U posljednjih nekoliko godina kineska radna snaga doživjela je duboke promjene. Prema najnovijim podacima, otprilike 11 % radne snage, što iznosi oko 84 milijuna radnika, angažirano je u poslovima na platformama u ekonomiji na zadatke. Ovaj fenomen nije samo statistička zanimljivost – on oblikuje način na koji ljudi rade, kako se tvrtke organiziraju i kako država regulira radni odnos. Rast digitalnih platformi promijenio je strukturu zapošljavanja, otvorivši nove mogućnosti, ali i postavivši ozbiljna pitanja o pravima radnika i dugoročnoj održivosti ovog modela.
Sadržaj...
Što je ekonomija na zadatke i kako je rasla u Kini
Ekonomija na zadatke, poznata i kao „ekonomija zadataka“, odnosi se na radne aranžmane u kojima pojedinci obavljaju kratkoročne, često fleksibilne zadatke putem digitalnih platformi. U Kini su ove platforme rasle zahvaljujući brzom rastu internetske infrastrukture, širokoj dostupnosti pametnih telefona i sve većoj potražnji za fleksibilnim radnim uvjetima. Ovaj model posebno privlači mlade, seljake koji se selili u gradove, te one koji traže dodatni prihod uz redovni posao.
Primjeri najpoznatijih kineskih platformi uključuju:
- Transport – Didi, Kuaidi
- Dostava hrane – Meituan, Ele.me
- Freelance rad – Zhipin, 51Job, Lianjia
- Usluge – Xiaohongshu, Douyin (TikTok)
Ove aplikacije povezuju radnike s poslodavcima ili klijentima u stvarnom vremenu, omogućujući brzo i jednostavno preuzimanje zadataka. Radnici mogu odabrati kada i gdje rade, a platforme im nude mogućnost da zarade dodatni prihod ili čak razviju vlastiti posao. Posebno su se razvile platforme za dostavu, gdje se milijuni biciklističkih i motociklističkih dostavljača svakodnevno kreću gradovima, isporučujući milijune narudžbi.
Utjecaj na radni odnos i društvo
Ekonomija na zadatke donosi brojne prednosti, ali i izazove. Na jednoj strani, fleksibilnost omogućuje radnicima da prilagode radno vrijeme vlastitim potrebama, što je posebno važno za studente, roditelje i one koji traže dodatni prihod. S druge strane, nedostatak stabilnosti, neodgovarajuće plaće i ograničene radne zaštite postavljaju pitanje o dugoročnom utjecaju na radnu snagu.
Glavni izazovi su:
- Neodgovarajuća plaća – mnogi radnici primaju isplatu koja ne pokriva osnovne životne troškove.
- Nedostatak radne zaštite – nedostatak zdravstvenog osiguranja, penzionog sustava i pravne zaštite.
- Neodgovarajuće radno okruženje – radnici često rade pod pritiskom brzine i kvalitete, bez jasnih pravila.
- Socijalni utjecaj – povećanje neformalnog rada može utjecati na tradicionalne oblike zapošljavanja i socijalnu koheziju.
Kako bi se ekonomski model razvijao u pozitivan smjer, potrebno je uspostaviti učinkovite zakonske i regulatorne mehanizme koji će osigurati pravilne radne uvjete i zaštitu radnika. Također je važno promovirati edukaciju i vještine među radnicima kako bi se poboljšala njihova kvalifik
