U drugoj polovici 19. stoljeća Kina je bila poprište dva iznimno krvava sukoba – Taipingova pobuna i Dungan pobuna. Dok je Taipingova pobuna poznata po tome što je bila najkrvaviji građanski rat u povijesti, Dungan pobuna, koja je trajala od 1862. do 1877. godine, ostavila je duboke ožiljke na zapadnoj Kini. Ovaj rat, vođen pod okriljem dinastije Qing, rezultirao je smrću oko 21 milijun ljudi i završio genocidom muslimanske populacije u provinciji Shaanxi, gdje je broj žrtava pao s otprilike četiri milijuna na manje od dvadeset tisuća.
Sadržaj...
Uzroci i početak Dungan pobune
Dungan pobuna, poznata i kao Hui pobuna, izbijala je među muslimanskim zajednicama (Hui i Dungan) u provincijama Gansu, Ningxia i Shaanxi. Glavni uzroci bili su:
- Ekonomsku nepravdu – oporezivanje i eksploatacija seljaka od strane lokalnih dužnosnika.
- Verske napetosti – diskriminacija muslimanske manjine od strane konfucijanskih i budističkih autoriteta.
- Političku nestabilnost – slabljenje centralne vlasti dinastije Qing uslijed vanjskih pritisaka i unutarnjih pobuna.
Prvi otvoreni sukobi započeli su 1862. godine, kada su lokalni muslimanski vođe, među kojima su istaknuti Ma Zhan’ao i Ma Haiyan, podigli oružje protiv mandarinskih trupa. Sukob se brzo proširio, a muslimanski pobunjenici uspostavili su kontrolu nad velikim dijelom Gansua i Ningxije.
Tijek rata i njegove posljedice
Rat je trajao petnaest godina i obilježen je iznimnom brutalnošću. Dinastija Qing je, pod vodstvom generala Zuo Zongtanga, pokrenula masovne kampanje za suzbijanje pobune. Ove kampanje su uključivale:
- Masovne pogubljenja i deportacije muslimanske populacije.
- Spaljivanje sela i uništavanje poljoprivrednih nasada, što je dovelo do izbijanja gladi.
- Upotrebu raznih oblika psihološkog terora, uključujući javna pogubljenja i izlaganje tijela na javnim mjestima.
Procjene broja žrtava variraju, ali se najčešće navode oko 21 milijun smrtnih slučajeva, što čini Dungan pobunu jednim od najkrvavijih sukoba u povijesti čovječanstva. Posebno je razaranje muslimanske populacije u Shaanxi, gdje je broj žrtava pao s otprilike četiri milijuna na manje od dvadeset tisuća.
Posljedice po regiju i zajednice
Rat je ostavio duboke ožiljke na zapadnoj Kini. Osim gubitka života, muslimanske zajednice su bile izložene masovnim deportacijama, raseljavanjem i gubitkom tradicionalnih sredstava za preživljavanje. Poljoprivredna proizvodnja je bila ozbiljno narušena, što je dovelo do dugotrajne gladi i socijalne nestabilnosti. Regija je morala podnijeti dugoročnu obnovu, a mnogi stanovnici su se morali prilagoditi novim uvjetima.
