Doomscrolling: Zašto nas neprestano konzumiranje loših vijesti iscrpljuje i kako se izvući iz tog začaranog kruga

Doomscrolling: Zašto nas neprestano konzumiranje loših vijesti iscrpljuje i kako se izvući iz tog začaranog kruga

U današnjem digitalnom dobu informacije pristižu neprekidno, a vijesti se osvježavaju svakim klikom. Mnogi od nas primijetili su da, osobito u razdobljima krize, ne mogu odoljeti potrebi da neprestano pregledavaju najnovije naslove – često negativne, uznemirujuće i bez kraja. Ovaj fenomen, poznat pod nazivom doomscrolling, predstavlja obrasce ponašanja u kojima korisnici, najčešće putem pametnih telefona i društvenih mreža, neprekidno konzumiraju zabrinjavajuće informacije. Iako je želja za informiranjem prirodna, tehnologija današnjice pretvara tu potrebu u začarani krug tjeskobe i stresa.

Kako je nastao pojam i zašto je povezan s modernom tehnologijom

Pojam doomscrolling prvi je ušao u širu upotrebu 2020. godine, kada su pandemija COVID-19, političke napetosti i ekonomska nesigurnost preplavile medijski prostor. Iako su slični obrasci postojali i prije, tek su moderni digitalni kanali – društvene mreže, aplikacije za vijesti i push-obavijesti – omogućili da se negativni sadržaji pojavljuju u beskonačnom nizu. Algoritmi koji upravljaju našim digitalnim feedovima često preferiraju sadržaje koji izazivaju snažne emocije, jer takvi postovi generiraju veći angažman. Stoga se korisniku sve češće prikazuju priče o katastrofama, sukobima i krizama, što paradoksalno pojačava želju za daljnjim pregledavanjem, unatoč negativnim posljedicama.

Psihološki mehanizmi koji potiču doomscrolling

Naš mozak je evolucijski programiran da obrađuje prijetnje brže od pozitivnih podražaja – to je temeljni mehanizam preživljavanja. Kada se suočimo s negativnim informacijama, aktivira se naš unutarnji sustav za „borbu ili bijeg“, a hormoni poput kortizola i adrenalina podižu razinu budnosti. Međutim, digitalni mediji pružaju instantnu povratnu informaciju: svaka nova vijest nudi kratki „puls“ uzbuđenja ili šoka, što potiče dopaminsku reakciju i stvara svojevrsnu ovisnost, sličnu onoj koju mogu izazvati kockanje ili društvene igre. Uz to, snažan osjećaj da „moramo biti u toku“ pojačava strah od propuštanja (FOMO – Fear Of Missing Out), pa korisnici nastavljaju listati iako su svjesni da im takvo ponašanje šteti.

Negativne posljedice na mentalno zdravlje

Redovito i dugotrajno izlaganje negativnim vijestima kroz doomscrolling povezuje se s nizom negativnih učinaka na mentalno zdravlje:

  • Povećana anksioznost: Stalna izloženost stresnim i uznemirujućim vijestima izravno povećava razinu stresa i anksioznosti, stvarajući osjećaj stalne ugroženosti.
  • Depresija i beznađe: Neprestano konzumiranje negativnih informacija može dovesti do osjećaja beznađa, apatije i, u težim slučajevima, depresivnih stanja.
  • Slabljenje koncentracije: Stalno prebacivanje pažnje s jedne uznemirujuće vijesti na drugu može značajno oslabiti sposobnost koncentracije, fokusiranja i učenja.
  • Osjećaj izolacije: Paradoksalno, iako smo stalno „povezani“, neprestano listanje loših vijesti može dovesti do osjećaja duboke izolacije i otuđenosti od stvarnog života i pozitivnih interakcija.
  • Poremećaji spavanja: Konzumiranje negativnih sadržaja neposredno prije spavanja može otežati uspavljivanje, uzrokovati noćne more i pogoršati kvalitetu sna.

Kako se izvući iz zamke doomscrollinga

Prekidanje ciklusa doomscrollinga zahtijeva svjesni napor i strategije koje će vam pomoći vratiti kontrolu nad vašim digitalnim navikama:

  • Postavite jasne granice: Odredite točno vrijeme u danu kada ćete pregledavati vijesti i strogo se toga pridržavajte. Izbjegavajte provjeravanje vijesti odmah nakon buđenja ili neposredno prije spavanja.
  • Birajte kvalitetne izvore

If you like this post you might also like these

More Reading

Post navigation

Putovanje kroz Hrvatsku: Vodič za planiranje, sigurnost i uživanje

Putovanje je više od jednostavnog kretanja s jedne točke na drugu; to je prilika za otkrivanje novih krajeva, upoznavanje različitih kultura i proširenje vlastitih vidika. Hrvatska, s bogatom poviješću i raznolikom prirodom, nudi izvanredne mogućnosti za istraživanje. U ovom članku predstavit ćemo...

Koji članci Wikipedije se najčešće uređuju i zašto?

Što često zatečete na Wikipediji? Da li ste primijetili kako neki članci dobivaju brzu reakciju, dok drugi ostaju netaknuti? U ovom članku ćemo razjasniti kako urednici odlučuju o prioritetima, koje kriterije koriste i koje alate imaju na raspolaganju. Što utječe na prioritet uređivanja? Urednici...
back to top