Dolazak blagdanskog razdoblja tradicionalno donosi s obom želju za dijeljenjem i pomaganjem. Mnoge tvrtke u Hrvatskoj koriste ovaj period kako bi pokazale svoju društvenu odgovornost kroz donacije ili kako bi održale dobre odnose s poslovnim partnerima putem prigodnih poklona. Iako su namjere plemenite, s računovodstvene i porezne strane takvi postupci zahtijevaju precizno planiranje i poznavanje zakonskih okvira.
Korištenje donacija kao porezno priznatih troškova može biti koristan alat za optimizaciju poslovanja, ali pogrešno knjiženje ili nepoštivanje limita može dovesti do povećanja porezne osnovice ili neočekivanih obveza prema Poreznim upravama. U ovom članku detaljno ćemo analizirati pravila koja reguliraju darovanja u novcu i naravi, specifičnosti doniranja hrane te razlike između donacija i sponzorstva.
Sadržaj...
Porezna priznatost donacija i darovanja
Osnovno pravilo za poduzetnike koji žele da njihove donacije budu priznate kao trošak poslovanja jest limit od 2 posto. To znači da su darovanja u novcu ili naravi porezno priznati rashodi ako njihov ukupan godišnji iznos ne prelazi 2 posto ukupnog prihoda poslovnog subjekta iz prethodne godine.
Važno je napomenuti da se ova olakšica odnosi na darovanja učinjena u tuzemstvu za specifične svrhe. Među njima su:
- Kulturne i znanstvene svrhe,
- Odgojno-obrazovne i zdravstvene potrebe,
- Humanitarne i sportske aktivnosti,
- Vjerske i ekološke svrhe,
- Ostale opće-korisne svrhe.
Ako donacije premaše navedeni prag od 2 posto, iznos koji prelazi taj limit smatra se porezno nepriznatim rashodom. To u praksi znači da će taj dio iznosa povećati poreznu osnovicu prilikom obračuna poreza na dobit. Postoji iznimka od ovog pravila: darovanja mogu biti priznata i iznad 2 posto ako su provedena na temelju odluke nadležnog ministarstva za financiranje posebnih programa, kao što je primjerice pomoć u ublažavanju posljedica elementarnih nepogoda.
Primjer iz prakse: Tvrtka koja je prošle godine ostvarila prihod od milijun kuna može u tekućoj godini donirati do 20.000 kuna kao potpuno priznati trošak. Ako donira 30.000 kuna, prvih 20.000 kuna je priznato, dok onih preostalih 10.000 kuna predstavlja nepriznat trošak koji uvećava poreznu osnovicu.
PDV i donacije u naravi nasuprot novčanim donacijama
Postoji značajna razlika u tretmanu PDV-a ovisno o tome donira li tvrtka novac ili robu/usluge. Donacije u novcu ne zahtijevaju obračun PDV-a niti izdavanje računa. Međutim, donacije u naravi (proizvodi, roba ili usluge) tretiraju se kao oporeziva isporuka prema Zakonu o PDV-u.
Poreznik upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je za takve donacije obračunati i platiti PDV. U tom slučaju, davatelj donacije izdaje račun na kojem iskazuje poreznu osnovicu i PDV, uz napomunu da je riječ o donaciji i da primatelj nema obvezu plaćanja. Taj obračunati PDV zapravo se pribraja ukupnoj vrijednosti donacije.
Specifičnosti doniranja hrane
Doniranje hrane je posebno regulirano kako bi se spričilo nepotrebno uništavanje hrane i zaštitio okoliš. Ovakve isporuke bez naknade smatraju se porezno priznatim manjkom, pod uvjetom da se hrana donira isključivo neprofitnim pravnim osobama koje su registrirane kao posrednici u lancu doniranja hrane (vodi ih Ministarstvo poljoprivrede).
Donirati se može hrana koja je sigurna za konzumaciju, ali nije prikladna za prodaju zbog sljedećih razloga:
- Blizak istek roka valjanosti,
- Nedostaci u pakiranju, označavanju ili masi,
- Situacije elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa.
Za utvrđivanje vrijednosti donirane hrane uzima se njezina nabavna vrijednost. Poduzetnici su obvezni dostaviti Obrazac DONH Poreznoj upravi u istom roku u kojem se dostavlja PDV prijava. Ako se hrana donira izravno krajnjim korisnicima bez posrednika, donacija se oporezuje PDV-om bez obzira na vrijednost, a iznos iznad 2 posto prihoda smatra se nepriznatim rashodom.
Poslovni pokloni i darovi zaposlenicima
Kada je riječ o poslovnim partnerima, zakon dopušta prigodne poklone male vrijednosti. Pokloni do 21,24 eura (bez PDV-a) ne smatraju se reprezentacijom, pod uvjetom da se daju povremeno (ne više od jednog dara istoj osobi u jednom tromjesečju) i da ne postoji obveza protuusluge.
Ipak, važno je znati da Zakon o porezu na dobit propisuje da je 50 posto troškova ovakvih poklona porezno nepriznat rashod. To znači da će polovina vrijednosti poklona povećati poreznu osnovicu tvrtke.
S druge strane, darovi zaposlenicima imaju drugačiji tretman. Oni se u pravilu smatraju plaćom i oporezuju kao takvi, osim ako spadaju u kategoriju neoporezivih primitaka prema Pravilniku o porezu na dohodak.
Donacije fizičkim osobama i evidencija
Doniranje novca ili dobara fizičkim osobama zahtijeva strogu evidenciju. Poduzetnik mora voditi zapisnik koji sadrži datum isplate, ime i prezime primatelja, OIB, način isplate te točan iznos ili vrstu dobra.
Kritična točka ovdje je namjena donacije. Ako donacija nije namijenjena zdravstvenim potrebima, već npr. pomoći zbog lošeg imovinskog stanja ili troškovima sahrane, takav iznos se tretira kao dohodak primatelja. U tom slučaju, darovatelj je dužan obračunati i uplatiti pripadajuće poreze i doprinose na taj iznos.
Razlika između donacije i sponzorstva
Česta je pogreška miješanje pojmova donacije i sponzorstva, iako su oni s pravne i računovodstvene strane potpuno različiti.
Donacija je bezuvjetno davanje novca, robe ili usluga bez ikakve naknade ili protučinidbe. Za donaciju nije nužan ugovor, ali je preporučljivo imati pisanu odluku uprave o darovanju u kojoj je naveden primatelj, iznos i svrha.
Sponzorstvo je zapravo poslovni dogovor u kojem postoji protu-usluga u obliku reklame. Sponzor daje sredstva, a primatelj zauzvrat reklamira tvrtku (npr. logo na dresovima, reklamni panoi, spominjanje u knjigama). Zbog postojanja dvije činidbe, za sponzorstvo je obavezno sastaviti ugovor kojim se precizno uređuju prava i obveze obje strane.
Zaključak
Društveno odgovorno poslovanje i blagdanska darežljivost mogu značajno poboljšati imidž tvrtke i pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija. Međutim, kako bi takvi postupci bili održivi i zakonski ispravni, poduzetnici moraju biti pažljivi s limitima od 2 posto prihoda, pravilnim
