Autoimune bolesti predstavljaju skupinu stanja u kojima imunološki sustav, umjesto da štiti tijelo, napada vlastita tkiva i organe. U Hrvatskoj, kao i u većini razvijenih zemalja, ovakve bolesti pogađaju između tri i pet posto stanovništva, pri čemu su žene znatno češće pogođene. Iako su učestalost i raznolikost ovih poremećaja impresivne, mnogi ljudi ne prepoznaju rane znakove, što može dovesti do odgođene dijagnoze i komplikacija. U nastavku ćemo razjasniti što su autoimune bolesti, koje su najčešće manifestacije, kako se dijagnosticiraju i zašto je rano otkrivanje ključno.
Što su autoimune bolesti i zašto nastaju
Autoimune bolesti nastaju kada imunološki sustav počne proizvoditi protutijela koja napadaju vlastita tkiva. Uzrok takvog poremećaja nije potpuno razjašnjen, ali se smatra da na nastanak utječe kombinacija genetskih predispozicija, okolišnih čimbenika i određenih infekcija. Genetski faktori mogu povećati osjetljivost na autoimunu, dok se okolišni utjecaji, poput izloženosti toksinima, stresom ili promjenama u prehrani, mogu potaknuti ili pogoršati stanje.
Među najpoznatijim autoimunim bolestima su:
- Hashimoto tireoiditis – napada štitnjaču i najčešći je uzrok hipotireoze u područjima s dovoljno joda.
- Reumatoidni artritis – cilja zglobove, uzrokujući upalu, bol i ukočenost.
- Celijakija – oštećuje sluznicu tankog crijeva kao odgovor na konzumaciju glutena.
- Psorijaza – uzrokuje ubrzano stvaranje stanica kože, što dovodi do zadebljanja i ljuskavosti.
- Multipla skleroza – napada zašt
