Artemis II leti prema Mjesecu s prvom posadom u više od pedeset godina

U trenutku kada mnogi promatraju ponovni odraz ljudske prisutnosti u svemiru, Artemis II predstavlja ključan korak u programu koji traži trajnu prisutnost ljudi na Mjesecu i pripreme za suočavanje s novim izazovima na Marsu. Ovaj let, prvi s ljudskom posadom nakon više od pola stoljeća, otvara novo poglavlje u nedavnom oživljavanju ambicioznih planova NASA-e i partnera. Cilj misije nije slijetanje na lunarni teren, već provjera sigurnosnih i funkcionalnih sposobnosti svemirske letjelice Orion i rakete SLS u uvjetima stvarnog svemirskog okruženja te prikupljanje podataka koji će oblikovati buduće misije s posadom.

Tko se nalazi u posadi i što se očekuje od njih

Artemis II okuplja četvero astronauta s važnošću za daljnji razvoj misije. U NASA-inoj posadi su Reid Wiseman, Victor Glover i Christina Koch, zajedno s kanadskim astronautom Jeremijem Hansenom. Wiseman, kao komandir misije, preuzet će ključne zadatke upravljanja i nadzora; Glover i Koch zaduženi su za pomoćne aktivnosti, nadzor sustava i znanstvene eksperimentacije; Hansen, član kanadske Svemirske agencije, sudjeluje kao stručnjak za letne maneuvre i tehničke aspekte misije. Zajedno čine tim koji će provjeriti ne samo funkcioniranje letjelice, nego i komunikacijske, navigacijske i upravljačke procese u otvorenom svemiru i orbiti oko Mjeseca.

Dinamički početak misije

Let je pokrenut iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi uz korištenje rakete Space Launch System SLS i kapsule Orion. Nakon nekoliko minuta od lansiranja, posada je uspostavila komunikacijske kontrole, a prvi izravni odazivi potvrdili su da su sustavi u operativnom stanju. Orion je dizajniran da izdrži uvjete stvarnog svemira, uključujući hladnoću i intenzivan udarni pritisak tijekom lansiranja, te da se kasnije može autonomno i ručno upravljati u orbitalnim uvjetima. Cilj ovog dijela misije je provjeriti integraciju rakete, kapsule i svih navigacijskih sustava prije eventualnih budućih akcija koje uključuju slijetanje.

Što misija pokušava postići

Artemis II nema zadatak dospjeti na lunarni površinski teren. Umjesto toga, posada će se orbitirati oko Mjeseca, prelijet će iza njegove tamnije strane i testirati sustave u uvjetima brehovog prostora. Posebno se naglašava provjera mogućnosti ručnog upravljanja i manevriranja, spajanja i dijeljenja podataka te rada svih sustava Orion kapsule zajedno s SLS gondolom. Tijekom desetodnevnog puta prikupljat će se niz znanstvenih i tehničkih eksperimenta koji bi mogli pomoći u osmišljavanju budućih misija, uključujući optimizaciju procesa slijetanja i sigurnog povratka na Zemlju.

Povijesni kontekst i dugoročni planovi

Ova misija prati nasljeđe misija Apollo koja je završila prije više od četiri desetljeća, a posljednja misija s ljudskom posadom na Mjesecu bila je Apollo 17 1972. godine. Nakon desetljeća neusporedivih istraživanja bez ljudskih misija na prirodnom nebu Zemljine lunarne površine, Artemis program nastoji ponovo uspostaviti ljudsku prisutnost na Mjesecu i prikupiti podatke koji će omogućiti trajnu prisutnost. Artemis II zapravo je priprema za narednu fazu koja završava misijom Artemis IV, planiranom za 2028. godinu, kada bi posada trebala imati zadatak s letjelicom i lunarnih povijesnih polova koji bi omogućili stvarnu slijetanje na lunarni teren. Ta evolucija naglašava korake prema budućim misijama koje će težiti znanstvenim i tehnološkim postignućima, ali i razvoju logistike i sigurnosti za dublja istraživanja u svemiru.

Povratak i završetak misije

Nakon završetka prvih aktivnosti u orbiti, misija Artemis II završit će povratkom na Zemlju. Planiraju se završni manevri uz putanju slobodnog povratka koje koriste gravitaciju Mjeseca za povratak kući bez dodatnog pogona. Očekivani završetak misije je tijekom desetodnevnog perioda, a završni dio putovanja vodi do slijetanja u Tihi ocean ili u predviđene ciljane prostore za sigurni povratak posade. Ova faza omogućuje naučnicima i inženjerima procjenu performansi sustava za zaštitu od prijenosa topline, navigacije tijekom povratnog puta i otpornosti u uvjetima visokih ubrzanja pri rekreaciji atmosferskih uvjeta.

Po završetku misije Artemis II, NASA i partneri planiraju nastaviti s programom koji uključuje Artemis III i Artemis IV, a cilj je i dalje ostvarivanje misija s posadom na lunarnoj površini. Artemis III se očekuje na početku sljedećeg razdoblja, s mogućom slijetanje na područje lunarnih polova, dok je Artemis IV usmjeren na daljnje tehničko i znanstveno testiranje uz postojeću infrastrukturu. Ovi koraci zajedno čine plan za dugoročnu prisutnost ljudi na Mjesecu koji će poslužiti kao poligon za buduće misije na Marsu i druge dalje eksploracije.

FAQ

Koji su članovi posade Artemis II
Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen. Wiseman je komandir, Glover i Koch sudjeluju u podršci i istraživanju, a Hansen predstavlja kanadsku svemirsku agenciju.
Koliko traje misija Artemis II
Predviđeno trajanje je oko deset dana, tijekom kojih će posada boraviti u orbiti oko Mjeseca i provoditi planirane testove i eksperimente.
Što će se testirati na Orion kapsuli i SLS raketi
Testovi uključuju integraciju sistema, ručno upravljanje i automatske manevre, komunikije, navigaciju, kao i sustave za životnu potporu te toplinsku zaštitu.
Zašto je Artemis II važan
Ova misija je prelazak koji otvara put ka trajnoj prisutnosti ljudi na Mjesecu i planovima za buduća slijetanja na lunarni teren, uz obuku za upravljanje pogonima, sigurnosne procese i znanstvenu vrijednost primijenjenog istraživanja.
Kada će uslijediti slijetanje
Artemis II nije misija za slijetanje. Slijetanje je planirano za Artemis III ili Artemis IV, ovisno o rasporedu i tehničkim uvjetima, uz naglasak na polarne regije lunarne površine i provedbu sigurnosnih i istraživačkih programa.

If you like this post you might also like these

More Reading

Post navigation

Crni kim sjemenke: praktičan vodič za kuhinju i zdravlje

Crni kim sjemenke, poznat i kao Nigella sativa, je začin s bogatom tradicijom korištenja u kuhinji i tradicionalnoj medicini. Cijenjen je zbog svoje karakteristične arome i širokog spektra primjena u jelima, a sve češće ga susrećemo i u suvremenim receptima. Nije riječ o novom trendu, već o potrazi...
back to top