U svijetu u kojem klimatske promjene postaju svakodnevna stvar, tekstilna industrija se smatra drugim najvećim zagađivačem. Platforme za prodaju rabljene odjeće, poput Vinta, dočekane su kao rješenje za smanjenje otpada. Litvanski poduzeće Vinted, osnovano 2008. godine, postalo je milijardarsko preduzeće i simbol cirkularne ekonomije. Međutim, s milijunima transakcija i ulaskom na hrvatsko tržište 2024. godine, postavlja se pitanje: je li Vinted istinski održiv ili potiče prekomjernu potrošnju?
Sadržaj...
Povijest i rast Vinta
Vinted je započeo kao studentski projekt Milda Mitkutė i njezinog prijatelja, koji su željeli prodavati višu odjeću. Ideja je bila jednostavna – stvoriti prostor za razmjenu i preprodaju. Nakon godina borbe, 2016. je donio ključnu promjenu: uvedena je naknada za kupca, čime je platforma počela zarađivati na svakoj transakciji. Taj model je omogućio Vintu da postane profitabilan tek 2023. godine, a procjena vrijednosti u 2024. iznosi oko 5 milijardi eura.
Ekspanzija u Hrvatskoj
Vinted posluje na više od 20 tržišta. Dolazak u Hrvatsku 2024. godine bio je strateški potez, jer je platforma odmah povezana s većim poljskim tržištem, osiguravajući dovoljnu ponudu od početka. Ovaj korak je donio korisnicima pristup raznovrsnoj odjeći, ali je istovremeno izložio hrvatske potrošače globalnim izazovima platforme.
Kritike i izazovi
Analiza iskustava korisnika na forumima otkriva niz problema koji se ne uklapaju u sliku održivosti:
- Prekomjerna proizvodnja i gomilanje stvari
- Brza zamjena odjeće umjesto održavanja i popravka
- Nepovoljne uvjete za prodavače
- Nepotpuna transparentnost o naknadama i troškovima
Ovi faktori dovode do situacije u kojoj se odjeća brzo mijenja, a ne produžuje, što poveć
