Internetska je struja postala glavni izvor informacija za većinu Hrvatana, ali s njom je stigla i poplava laži, manipulacija i poluistina. Svakodnevno nas na društvenim mrežama, u aplikacijama za razmjenu poruka ili u komentarima ispod članaka dočekuju tvrdnje koje zvuče uvjerljivo, a zapravo su daleko od istine. Upravo zato je umijeće provjeravanja podataka – tzv. digitalna pismenost – postalo ključna vještina 21. stoljeća.
Sadržaj...
Što točno znači digitalna istina?
Digitalna istina nije samo suprotnost od laži; to je stanje u kojem građanin može pouzdano utvrditi je li neka informacija točna, netočna ili pak nije moguće potvrditi njezinu točnost. Drugim riječima, radi se o sposobnosti da se u moru sadržaja izdvoje oni koji su provjereni, potkrijepljeni izvorima i usklađeni s činjenicama koje može potvrditi neovisna institucija, stručna javnost ili barem više međusobno nezavisna izvora.
Ova je vještina važna jer laži na internetu ne štete samo pojedincu – one mogu utjecati na zdravstvene odluke, političke izbore, pa čak i sigurnost djece. Primjerice, nedavna je studija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazala da se gotovo 40 posto roditelja barem jednom susrelo s dezinformacijama o cijepljenju na domaćim Facebook skupinama.
Koje su najčešće vrste digitalnih laži?
Da bismo bolje raspoznali digitalnu istinu, korisno je poznavati najčešće oblike obmana:
- Clickbait naslovi – senzacionalistički naslovi koji obećavaju više nego što članak isporučuje, a cilj im je samo privući klikove.
- Lažne fotografije i videozapisi – snimke izvučene iz konteksta ili pak umjetno izrađene pomoću jednostavnih montaža ili naprednih AI-alata.
- Deepfake tehnologija – videozapisi u kojima se lice i glas osobe zamijene tuđim, pa se čini da je netko rekao ili učinio nešto što nije.
- Lažni stručnjaci – korisnici koji se predstavljaju kao doktori, znanstvenici ili novinari, a zapravo nemaju odgovarajuću kvalifikaciju.
- Manipulativni okviri – vijesti koje su u osnovi točne, ali su postavljene u kontekst koji namjerno skreće pažnju.
Što možemo učiniti da bismo zaštitili sebe i druge od digitalnih laži?
Da bismo zaštitili sebe i druge od digitalnih laži, moramo biti poznavatelji digitalne pismenosti. To znači da moramo biti kritični prema informacijama koje smo čuli ili vidjeli na internetu, provjeravati izvore i činjenice, te neovisno provjeravati informacije koje smo čuli ili vidjeli.
Uz to, moramo biti svjesni da laži na internetu ne štete samo pojedincu, nego i zajednicama i društvu u cjelini. Zato je važno da se zajedno radimo na zaštiti digitalne istine i da podržavamo one koji se borbe za istinu i pouzdano informiranje.
FAQ
Što je digitalna pismenost? Digitalna pismenost je sposobnost da se pouzdano utvrdi je li neka informacija točna, netočna ili pak nije moguće potvrditi njezinu točnost.
Kako prepoznati lažne informacije? Lažne informacije možemo prepoznati po senzacionalističkim naslovima, lažnim fotografijama i videozapisima, deepfake tehnologiji, lažnim struč
